Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH jasno propisuje obavezu državnih tijela na svim nivoima vlasti da osiguraju ravnopravnu zastupljenost oba spola na svim nivoima vlasti. Ravnopravna zastupljenost postoji u slučaju kada je manje zastupljeni spol, zastupljen u procentu od najmanje 40%. U tu svrhu, potrebno je preduzeti sve potrebne mjere kojima će se osigurati adekvatno provođenje odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova, poput izrade, usvajanja i implementacije Gender akcionog plana na nivou BiH, ali i na nižim nivoima vlasti.
Bosna i Hercegovina je usvojila Gender akcioni plan za period 2018-2022, a akcioni planovi na nivou kantona usvojeni su samo u dva kantona: Kantonu Sarajevo i Srednjobosanskom kantonu krajem 2019. godine, čije usvajanje je podržao Gender centar Federacije BiH u saradnji sa civilnim društvom.
Gender akcioni planovi trebaju poslužiti kao osnov za dosljednu primjenu Zakona o ravnopravnosti spolova, a značaj kantona u osiguravanju ravnopravnosti spolova je prepoznat i u Gender akcionom planu Bosne i Hercegovine. Državnim GAP-om prepoznate su prioritetne oblasti u kojima je neravnopravnost spolova najviše izražena.
Samo 14,49% zastupljenosti žena u vladama
Među tim oblastima je i učestvovanje u javnom životu i donošenju odluka. O zastupljenosti žena u pomenutim oblastima govori i podatak da prosječna zastupljenost žena u vladama kantona iznosi 14,49%.[1] Najveći procenat zastupljenosti žena je u vladama Bosansko-podrinjskog kantona i Kantona Sarajevo u procentu od 25%. Niskom zastupljenošću žena direktno se krši član 20. Zakona o ravnopravnosti spolova BiH, te je potrebno preduzeti mjere kojima će se ispoštovati odredba o zastupljenosti manje zastupljenog spola u procentu od 40%.
Primjetno je da je ravnopravnost spolova tema u koju su većinski involvirane žene, te je neophodno uključiti i muškarce kako bi se postigla faktička ravnopravnost spolova obzirom da muškarci čine većinu u tijelima na svim nivoima vlasti.
Potrebno usvojiti gender akcione planove
“Potrebno je što prije pristupiti izradi gender akcionih planova na svim kantonima kako bi se osiguralo adekvatno provođenje međunarodnih standarda u oblasti ravnopravnosti spolova. Gender akcioni plan kao strategija sadrži niz programskih mjera za uspostavljanje ravnopravnosti spolova u oblasti rada, obrazovanja, nasilja u porodici, zdravlja, socijalne zaštite, javnog života i donošenja odluka. Obzirom na široko područja koja pokriva, potrebno je uključiti i organizacije civilnog društva u proces izrade gender akcionih planova, ne samo zbog činjenice da je jačanje saradnje sa civilnim sektorom predviđenom državnim Gender akcionim planom, već zato što veliki broj organizacija posjeduje ekspertizu u ovim oblastima i stoga mogu doprinijeti izradi kvalitetne strategije za unaprijeđenje životnog standarda žena, ali i LGBTI osoba. Ono što želim da naglasim jeste da gender akcioni planovi nisu nikakav hir organizacija civilnog društva, niti nešto što iziskuje dodatna finansijska sredstva. Usvajanje gender akcionih planova su obaveza svih nivova vlasti i provođenje mjera predviđenih gender akcionim planom predstavljaju obaveze nadležnih institucija koje spadaju u okvire njihovog redovnog djelovanja.” rekla je Amina Dizdar iz Sarajevskog otvorenog centra.
Sarajevski otvoreni centar poziva vlasti u kantonima koje još uvijek nisu usvojile gender akcione planove, da to učine kako bismo uspostavili rodnu ravnopravnost bez koje se ne možemo nazvati modernim društvom koje teži ekonomskom osnaživanju, smanjenju stope siromaštva i podizanju kvalitete života.
Aktivnosti SOC na zagovaranju usvajanja gender akcionih planova podržava CARE International Balkans u okviru projekta “Unapređenje socijalnih usluga kroz jačanje NVO u BiH”, a financijski podržavaju CARE Češka i Vlade Češke Republike.
