Sinoć je u organizaciji Kluba Alpach u prostoru udruge Kreator, održan još jedan zanimljivi Small Talk. Ovaj put tema su bila prava LGBT osoba.
Mali, ali ugodni razgovori u svom središtu su imali dvije etablirane hrvatske intelektualke i znanstvenice. Riječ je o Suzani Kunac, sociologinji, feminističkoj aktivistkinji, istraživačici i nezavisnoj konzultantici i vanjskoj suradnici Fakulteta političkih znanosti te Nataliji Labavić, odvjetnici i pravnoj asistentici u timu obrane pred Međunarodnim kaznenim sudom za područje bivše Jugoslavije u Den Haagu. Ove dvije intelektualke su već više od desetljeća velike borkinje za prava LGBT populacije te su spremno i spretno odgovarale na pitanja ‘domaćice’ Svjetlane i zainteresirane publike koja je sudjelovala u raspravi.
Raspravu na temu LGBT prava započela je Suzana Kunac koja je pokušala dočarati koliko je status LGBT populacije u Republici Hrvatskoj inferioran dominantnoj heteroseksualnoj populaciji, iznoseći rezultate agencije Puls koja je 2008. godine provela istraživanje na uzorku od 600 ispitanika, konkretno roditelja kojima su postavljena pitanja znaju li što znači pojam LGBT te kako bi reagirali u situaciji kada bi njihovo dijete obznanilo pripadnost LGBT populaciji. Većina ispitanika ( 80 posto) znalo je što znači LGBT, 61 posto ispitanih bilo bi šokirano priznanjem, dok bi čak 28 roditelja roditelja burno i agresivno reagirali na saznanje o pripadnosti svog djeteta LGBT populaciji. Dakle, u samo 30- ak posto slučajeva priznanja prevladala bi roditeljska ljubav nad djetetom. Obje gošće, kao i cijeli auditorijem, ocijenile su rezultate istraživanja poražavajućim. Kunac je navela još jedne razočaravajuće rezultate istraživanja u kojem se na temelju reprezentativnog uzorka populacije ispostavilo da bi samo 30 posto ljudi dalo LGBT osobama pravo na bračnu zajednicu.
Obje gošće su se složile kako je hrvatsko društvo još uvijek patrijarhalno i konzervativno te da u njemu prevladava heteroseksualna paradigma. Smatraju također kako živimo u nekonsolidiranom demokratskom društvu koje je izrazito homofobno i ne priznaje pravo na različitost i to nije okolina kojoj težimo. Osim toga, naglasile su kako svatko ima pravo na vlastito izražavanje rodne i spolne orijentacije s čime su se složili svi koji su nazočili raspravi. Gošće su istaknule kako je suština demokracije upravo u tome da suprotstavljeni svjetonazori mogu zajedno koegzistirati u javnoj sferi, što u Hrvatskoj trenutno nije moguće.
Odvjetnica Labavić je istaknula kako čitav niz hrvatskih zakona dovodi u pitanje postojanje LGBT populacije u našem društvu, unatoč Zakonu o istospolnim zajednicama donesenim 2003. godine te Zakonu o suzbijanju diskriminacije iz 2009. godine. Labavić je objasnila u čemu je problem sa Zakonom o istospolnim zajednicama ističući kako u njemu postoji deficit prava koje inače uživaju pripadnici i pripadnice heteroseksualne zajednice. Zakon ističe tri prava: Pravo na uzdržavanje ( tek kada se sudskim putem dokaže istospolna zajednica, dakle, moguće je da se 20 godina na sudu dokazuje veza koja je trajala primjerice samo tri godine), Pravo na uređenje pravnih odnosa te Pravo na uzajamno pomaganje, a nikom nije jasno što to uzajamno pomaganje zapravo znači. Zaključak je kako smo svi jednako obvezni pred zakonom, ali nismo jednakopravni! LGBT populacija ima nejednak status s heteroseksualnim pripadnicima društva u više zakona, kao što su primjerice Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, Zakon o mirovinskom osiguranju, Zakon o socijalnoj skrbi, itd.
Također, gošće i ostali sudionici i sudionice rasprave osvrnuli su se na životni standard LGBT populacije, koji, suprotno uvjerenjima i stereotipima koji prevladavaju u društvu, žive u dvostrukom većem siromaštvu nego pripadnici heteroseksualne seksualne orijentacije.
Jučerašnje gošće Small Talka nisu propustile ni prokomentirati ovogodišnji Split Pride. Kunac je istaknula kako mediji tretiraju Povorku ponosa kao jednodnevnu zabavu pripadnika LGBT populacije, dok je ona puno više od toga. Povorka ističe pravo na različitost, ona je prostor solidarnosti, te prostor borbe za ravnopravno i tolerantno društvo kakvim će i naše jednog dana, nadamo se, i postati.
Također, istaknuta je važnost stavova državne vlasti prema pitanju prava LGBT populacije, jer ipak se moć odlučivanja nalazi na Markovom trgu. Određenim političarima na vrhu su izražene pohvale za svoje liberalne demokratske stavove (Mirela Holy, Arsen Bauk, Šime Lučin), dok su mnogim drugima upućene kritike zbog konzervativnih stavova ( istaknuta je i nedavna skandalozna izjava potpredsjednice Vlade Milenke Opačić kako se po pitanju diskriminacije ne može puno napraviti). Složile su se kako Republika Hrvatska ima dobre zakone koje jednostavno ne zna primijeniti. Važno je da se u osnovne i srednje škole uvede građanski odgoj kako bi djeca od malih nogu usvajala znanja o građanskom društvu, te kako svi mi, bilo heteroseksualci ili pripadnici LGBT populacije trebamo imati jednaka prava, bez mogućnosti isključivanja, ignoriranja i diskriminacije u društvu.
