U fokusu

Tragedija u Fort Hoodu: Što muslimanke zapravo misle

Prevela Dea Ajduković

 

Njujorška premijera filma Unutar Islama: Što zapravo misli milijarda muslimana (Inside Islam: What a Billion Muslims Really Think), dokumentarca utemeljenog na prvom svjetskom istraživanju stavova muslimana diljem svijeta, počela je sumorno: minutom šutnje u čast 13 žrtava koje su divljačke pucnjave u Fort Hoodu 5. studenog 2009. Film, koji je krenuo od Gallupovog istraživanja nekih 50,000 muslimana u više od 35 zemalja, prikazao je njihova mišljenja o nizu tema, uključujući i terorizam – te time postao način jačanja glasa čitave muslimanske zajednice koja se, pogotovo poslije napada 9. rujna 2001. u New Yorku osjećala sputano.

Dan prije Dana veterana, i tjedan dana nakon pokolja koji je učinio bojnik Nidal Malik Hasan, većinski muslimanska publika koja je prisustvovala premijeri oplakivala je njegove žrtve, istovremeno se bojeći da je njihova vjera ponovo izložena napadu.

“Za mene kao muslimanku ovo je dvostruka tragedija,” rekla je Ambreen Qureshi, direktorica programa Ženska islamska inicijativa za duhovnost i jednakost (Women’s Islamic Initiative in Spirituality and Equality, WISE,) pri Američkom društvu za napredak muslimana (American Society for Muslim Advancement). “Smjesta sam osjetila isti užas kao i 11. rujna, da će moja čitava vjera biti okrivljena za ovaj bezumni i ne-islamski čin i da će doći do protuudara na američke muslimane.”

“Ali on nije, i ne može biti, jedan od nas,” rekla je Lena Al-Husseini, izvršna direktorica Arapsko-američkog centra za podršku obiteljima u Brooklynu (Arab-American Family Support Center). “Jedan čovjek ne može odrediti našu cjelokupnu [muslimansku] zajednicu.”

Sve muslimanske organizacije u Sjedinjenim Američkim Državama su osudile Hasanove postupke. Ipak, američki muslimanski klerik iz Jemena Anwar al-Awlaki – čije je propovjedi, kako se smatra, pohodio Hasan – pojavljuje se na Internetu hvaleći ga kao heroja i “čovjeka od savjesti”.

“Svijet je pun macho idiota – za to ne moraš biti musliman. Svatko može blebetati i gotovo svatko se može prozvati imamom,” odgovorila je na Anwarovu izjavu Rabia Harris, osnivačica i koordinatorica Muslimanske zaklade za mir (Muslim Peace Fellowship). “Ljudi moraju shvatiti da je ovo najmanje organizirana velika svjetska religija.”

Islam ima decentraliziranu strukturu, koja doprinosi odnosu pojedinca sa Stvoriteljem. Takav osobni odnos, uči Islam, uklanja svaku preostalu sumnju da pojedinac nije odgovoran za svoje vlastite postupke. Tako ova vjera izbjegava potrebu za institucionaliziranim formama.

“Ne postoji “jedan” formalni glas za cijeli muslimanski svijet – kao što je to papa za katolike, na primjer,” rekla je Azza Karam, autorica i urednica nekoliko knjiga, uključujući i Transnacionalni politički Islam (Transnational Political Islam). “Ovaj nedostatak jedinstvene hijerarhije koja može govoriti u ime čitave muslimanske zajednice komplicira predstavljanje te zajednice, osobito u razdobljima krize kad se toliko glasova natječe da govori u ime vjere.”

Govoreći o pitanju koje su postavili novinari, da se Hasan opirao slanju na ratište kako ne bi bio primoran ubijati druge muslimane, Karam je rekla: “Ovdje se ne vodi vjerski rat. … Vaš se vjerski identitet ne bi trebao kositi s vašim identitetom vezanim uz naciju-državu jer nije moguće stvoriti homogeni entitet koji bi bio u službi nacije koja ima toliku raznolikost.”

Rabia Harris ima drugačije viđenje. “Ne vjerujem da bi ijedan član vojske trebao biti primoran uključiti se u bilo kakav sukob kojeg on ili ona iskreno smatraju nepravednim. Vjerujem u univerzalno i kontinuirano pravo prigovora savjesti bez gubitka časti,” rekla je. “Vjerujem da je u temelju demokracije načelo lojalne opozicije i da ovo načelo mora biti prošireno i na oružane snage. Kad bismo unutar vojske dopustili alternativu utemeljenu na prigovoru savjesti, iznimno bismo ojačali.”

Hasan, licencirani psihijatar američke vojske, savjetovao se s islamskim vođom i veteranom Zaljevskog rata Osmanom Danquahom o tome što bi trebao reći vojnicima koji su izrazili sumnje vezano uz borbu protiv drugih muslimana. Danquah je rekao agenciji Associated Press da je Hasana podsjetio da su ovi vojnici dobrovoljno pristali sudjelovati u borbi i da se muslimani bore jedni protiv drugih u Afganistanu, Pakistanu i Palestinskom teritoriju.

Osim ovih sukoba, muslimani se u Darfuru međusobno ubijaju zbog prava na zemlju i ispašu; u Alžiru traje građanski rat između vlasti i različitih islamističkih pobunjeničkih skupina; u Jemenu se pleme Shia bori protiv jemenskih oružanih snaga.

“Sve ove zemlje imaju muslimansku većinu. Kad si u većini,” rekla je Rabia Harris, “tvoj identitet nije pod pritiskom. U [Americi] muslimani nisu samo manjina, nego su manjina prema kojoj postoji neprijateljstvo, i naš identitet jest pod pritiskom. Kao rezultat toga,” nastavlja, “neki od nas imaju romantičnu čežnju za Islamom kakav je na drugim mjestima. Koji ljubavnik želi uništiti idealiziranu dragu? Ali zapravo, ne bismo trebali nikoga uništavati.”

Nidal Hasan je bio “užasnut idejom da ljude mora slati” u Irak, rekao je njegov bratić Nader Hasan New York Timesu. “Njemu su ljudi svakodnevno govorili o grozotama koje su tamo vidjeli.”

Islam, kao i sve vjere, vrednuje ljudski život i ubojstvo smatra grijehom. Brad Garrett, bivši agenti FBI i konzultant za televizijsku postaju ABC News, sugerirao je da je Hasan našao način da opravda masovni pokolj i svoje samoubojstvo time što se uvjerio da zapravo spašava živote. “Koliko god to nelogično zvučalo, njegovom bi se umu to činilo posve logičnim.”

Ovaj slučaj je u manjoj mjeri iskrivljeni izraz Islama, a više “je povezan s mentalnim zdravljem i sekundarnom traumatizacijom u vojsci,” rekla je Nurah W. Ammat’ullah, osnivačica Instituta muslimanskih žena za istraživanje i razvoj (Muslim Women’s Institute for Research and Development) i muslimanska kapelanka koja je certificirana savjetovateljica nakon katastrofa. “Također se radi o većem pitanju, opravdavanja nasilja koje provodi država nad muslimanima u vojsci koja je posvećena oduzimanju života, dok je prema islamskom učenju uzimanje jednog života jednako ubijanju čitavog čovječanstva.”

 

Rezultati ankete

Film Unutar Islama: Što zapravo misli milijarda muslimana Zaklade Unity Productions utemeljen je na izvještaju Gallupovog anketnog ispitivanja koje je trajalo šest godina. Ovaj dokumentarac bit će emitiran na televizijskoj postaji PBS u veljači 2010. Ključni nalazi izvještaja:

Više od 90% muslimana osuđuje terorističke činove 11. rujna 2001. Muslimani se dive tehnološkom napretku i demokratskim idealima Zapada. Čak i u zemljama kao što su Iran i Saudijska Arabija, muslimani su izrazili slična mišljenja. Kad ih se pita o njihovim snovima za budućnost, muslimani kažu da žele bolje poslove i sigurnost, a ne sukobe i nasilje.

Muslimani kažu da najvažnija stvar koju Zapadnjaci mogu učiniti kako bi popravili odnose s njihovim društvima jest da promijene svoje negativne stavove prema muslimanima i da imaju poštovanja prema Islamu.