U fokusu

Alat koji pokazuje rodne predrasude

Sveučilišne profesorice suočavaju se sa seksističkim predrasudama

Sveučilišne profesorice suočavaju se sa seksističkim predrasudama

Novi online alat pokazuje velike rodne predrasude kada studenti/ice ocjenjuju svoje sveučilišne profesore/ice. Ovo je još jedna prepreka koju žene u visokom školstvu trebaju savladati.

Benjamin Schmidt, profesor asistent na Sveučilištu Northeastern, napravio je online alat uz pomoć kojeg se može mjeriti učestalost riječi pri evaulaciji profesora i profesorica. Schimdt je stvorio interaktivnu tablicu koristeći podatke recenzija 14 milijuna studenata/ica na web-stranici RateMyProfessors.com. Rezultati su zapanjujući.

Već otprije znamo da brojne recenzije otkrivaju ozbiljne rodne predrasude, bilo namjerne, bilo nenamjerne, i da žene i muškarci mogu biti prosuđivani različito iako se ponašaju slično. U situaciji gdje se muškarca vidi kao asertivnog, odlučnog ili strastvenog, žena se suočava s opasnošću da je se vidi kao kreštavu, napornu i histeričnu; pojava koja može imati veoma negativan utjecaj na žene na poslu. Međutim, ovi podatci pokazuju da se problem javlja puno ranije, i već je u potpunosti razvijen za vrijeme visokog obrazovanja.

Nešto je gotovo hipnotizirajuće u upisivanju pojmova u Schmidtov alat i gledanju kako se obojene točkice kreću s jedne strane tablice na drugu stranu i uzastopno se dijele prema rodnim linijama. Čim više pojmova upišete, to uređaj sve češće ponavlja većinu rodnih stereotipa. Probajte pojam “smiješan” zamijeniti s, primjerice, “dosadan”, i gledajte kako se točkice ubrzano kreću na drugu stranu zaslona.

Recenzije muških profesora češće će uključivati riječi poput “briljantan”, “inteligentan” i “pametan”,  a najčešće riječ “genij”. S druge strane, žene će se češće opisati kao “zlobne”, “grube” , “nepravedne” i “stroge”, a najčešće “dosadne”.

Odmah se uočavaju poznati društveni stereotipi – riječi poput “neorganiziran” češće se pojavljuju kod recenzija žena, dok će muškarci najčešće biti opisani kao “cool” ili “zabavan”.  Žene se češće naziva “ljubaznima” i “spremnima pomoći”,  no muškarce se češće opisuje “dobrima”.

No, u svakom zlu neko dobro – i dok rezultati potvrđuju društvene stereotipe o inteligenciji i osobnosti, manje je pažnje posvećeno izgledu profesorica nego što biste mislili.  Pojam “privlačan” daje potpuno oprečne rezultate, i, iako se rijetko koristi, pojam “seksipilan” puno se češće pojavljuje u recenzijama profesora nego profesorica. Bitka nije u potpunosti dobivena jer riječ “lijepa” se češće pojavljuje kod žena, no puno rijeđe nego pojmovi “zabavna” ili “dobra”.

Kao što i sam Schmidt ukazuje, pouzdanost podataka je ograničena – ovo su samo recenzije, a ne službene povratne informacije studenata/ica. Nije moguće napraviti analizu prema spolu recenzenata/ica te, naravno, postoji mogućnost pogreške pri interpretaciji rečenica u kojima se pojavljuje određeni pojam.

No, to djelomično biva ublaženo Schimdtovim alatom, koji omogućava korisnicima/cama da vide učestalost svakog pojma (gdje veća učestalost donosi točnije podatke), i da se podatci filtriraju prema pozitivim i negativnim recenzijama. Rezultati su potvrđeni i drugim istraživanjima, primjerice istraživanjem povratnih informacija studenata/ica o profesorima/icama online kolegija koje je došlo do zaključka da su ocjene veće u svakoj kategoriji kada je rečeno da je profesor muškarac.

Jačina tih nesvjesnih predrasuda je začuđujuća – i kada se radi o objektivnoj mjeri poput točnosti, studenti/ice su profesorice ocijenili s 3.55 od mogućih 5 dok je profesor dobio ocjenu 4.35, iako su u isto vrijeme  vratili natrag studentske radove.

Posljedice su ozbiljne. U konkuretnom akademskom svijetu ocjene studenata/ica često se koriste kao alati za zapošljavanje novih kadrova i za promocije. Činjenica da su ocjene studenata/ica pristrane kada se radi o radu profesorica dovodi do velikih problema kada se prisjetimo postojeće rodne neravnoteže, posebice u najvišim akademskim krugovima. Prema podatcima Američke udruge sveučilišnih profesora/ica (American Association of University Professors) u 2012. godini 62 posto muškaraca dobilo je status redovitih profesora za razliku od 44 posto žena, dok su žene češće na poslovima kojima neće postići status redovitih profesorica (32 posto žena u akademskoj zajednici za razliku od 19 posto muškaraca).

U međuvremenu, statistika prikupljena od strane Times Higher Educationa u 2013. godini otkrila je da je odnos profesora i profesorica na sveučilištima Ujedinjenog Kraljevstva 1 naprama 5 u korist muškaraca, a postotak žena na nekim sveučilištima iznosi čak niskih 8-9 posto. Podatci neprofitne organizacije Catalyst  sugeriraju da je takva neravnoteža međunarodna pojava.

Zanimljivo je usporediti ovakve podatke s nedavnim zabrinjavajućim saznanjima  o seksizmu i mizoginiji na kampusima. Vjerojatno će biti teško uhvatiti se ukoštac s predrasudama i seksističkim  ocjenjivanjem profesorica prije nego se riješi širi problem seksizma studenata/ica.

Prevela i prilagodila Marija Sabolić