U fokusu

stvarne prijetnje

Internetsko maltretiranje žena povezuje se s obiteljskim nasiljem

Internetsko maltretiranje žena povezuje se s obiteljskim nasiljem

Aktivisti/kinje kažu da maltretiranje žena na stranicama poput Twittera ne bismo trebali odbaciti kao neškodljivo.

Internetsko maltretiranje žena povezuje se s obiteljskim nasiljem i zlostavljanjem, upozorili su stručnjaci te se ne bi trebalo odbaciti kao “odvratno, ali neškodljivo” ponašanje.

Govorom na konferenciji za obračunavanje s internetskim nasiljem, kojoj će prisustovati i žrtve visokog profila, članica parlamenta Stella Creasy i feministička autorica i sudionica kampanje Caroline Criado-Perez, Polly Neate, glavna direktorica Women’s Aid-a, rekla je da se veze između obiteljskog nasilja i internetskog maltretiranja prečesto zanemaruju.”

“Ključno je da povežemo zlobno internetsko maltretiranje i cyberbullying  nad ženama s nasiljem u stvarnom životu,” kazala je. ” Trebamo shvatiti da je to dio spektra obiteljskog nasilja i moramo  se uhvatiti ukoštac s takvim tipom mizoginije jer je to pozadina koja dopušta nasilju da se dogodi.”

“Smanjivanje broja zavoda za obiteljsko nasilje dovelo je pružatelje usluga do poteškoća kako ponuditi osnovnu pomoć žrtvama i onemogućilo ih da se upuste u borbu sa zamršenom problematikom kao što je internetsko nasilje”, dodala je.

Women’s Aid potpomaže 350 zavoda u zemlji. Njihovo istraživanje 307 preživjelih žrtava obiteljskog nasilja pokazalo je da 48 posto njih je bilo maltretirano i zlostavljano pomoću interneta od strane bivših partnera nakon prekinute veze, a  38 posto je prijavilo internetsko nasilje. 45 posto njih doživjelo je internetsko nasilje za trajanja veze.

Tri četvrtine žena bilo je zabrinuto jer policija nije znala kako najbolje reagirati na internetsko nasilje ili maltretiranje, dok je 12 posto nasilje prijavilo policiji i reklo da im nije pružena pomoć.

Dodatni pritisak dolazi od strane internetskog nasilja na zavode, koji trebaju pomoći ženama, tokom teškog razdoblja za zavode obiteljskog nasilja, upozorila je Neate. “Vidimo kako se izravne usluge smanjuju u vrijeme kad trebamo investirati u pomoć kako se prilagoditi novoj eri. Širi pristup internetu povećava rizik za žene da ih slijede bivši nasilni partneri – sada živimo na internetu, a postavljene strukture da se zaštiti žene na tim prostorima jednostavno nisu u tijeku,” rekla je. Zavodi se bore s pružanjem osnovne skrbi. Kako da se nose s tim novim izazovom? Zavodi su oguljeni do kostiju i u opasnosti da nestanu.”

Criado-Perk, koja će govoriti na konferenciji, rekla je da se osjeća odgovorno da potakne na promjene nakon zlostavljanja koje je proživjela povodom uspješne kampanje da se ponovno postavi žena  na poleđinu britanske novčanice. “Toliko mnogo žena se javilo i reklo da im je bilo sugerirano da “ne izazivaju” svoje napadače i zahvalilo mi je na zauzimanju stava,” rekla je. “Rečeno ti je, ‘Nemoj hraniti trolove’- ali to ne uzima u obzir žrtvu. Radi se o kontroliranju reakcije žrtve – govorenje ženama da zašute i da ne mogu ništa učiniti.”

Dodala je kako je internetsko maltretiranje “vokalizacija kulture gdje je obiteljsko nasilje još uvijek ušutkano i ne govori se o tome, kulture gdje dvije žene tjedno umru od strane nasilnih partnera ili bivših partnera i to uopće nije čudno.” Criado- Perez je navela kako ne postoji politička volja da se uhvati ukoštac sa situacijom. “Ne radi se samo o načinu uporabe društvenih mreža, radi se o borbi s duboko ukorijenjenim kulturnim problemom koji iziskuju vrijeme i financijska sredstva- a ova vlada uopće nije zainteresirana za to”, rekla je.

Creasy, koja također govori na konferenciji, kaže da će se protokol za nošenje s internetskim prijetnjama i zlostavljanjem morati u potpunosti preurediti. “Ako zaprimim prijetnju bombom putem pošte postoji protokol kako postupiti, ali ako ju zaprimim putem interneta ne postoji ništa”, rekla je. “Moramo izazvati taj stav da se žene moraju naučiti nositi s internetskim prijetnjama i da ih se ignorira.”

Članica parlamenta za Wathamstow, koja je zaprimila prijetnje silovanjem putem Twittera i zatražila stranicu da primijeni “gumb za paniku” na internetu, kaže da bi maltretiranje trebalo priznati kao nasilje. “Naravno da je strašno primiti takve prijetnje. Poručeno mi je da će moj napadač silovati moje mrtvo tijelo- to je mračno. Ako se ljudi žele brigu i strah, ovo je zabrinjavajuće. Želim da policija i drugi ustanove shvate utjecaj tih poruka. Ne želim da mi kažu kako se moram naučiti nositi s tim – želim čuti da rade nešto u vezi s tim”, rekla je.

Pozvala je na više obuke policije i više reakcije na prijetnje od strane tehnoloških kompanija. “Samo zato jer je hvatanje ukoštac s tim teško, ne znači da ne trebamo reagirati. Moramo reći da to nije u redu.”

Prevela i prilagodila Marija Sobolić