U fokusu

UN donio povijesnu rezoluciju kojoj je cilj zaštita prava interspolnih osoba

Time se pokazala međunarodna odlučnost da se reagira na kršenje ljudskih prava interspolnih osoba.

Foto: prvi Balkanski Trans Inter Marša 2019. godine

Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih naroda donijelo je prvu rezoluciju u povijesti kojoj je namjera zaštititi prava interspolnih osoba. Time se pokazala međunarodna odlučnost da se reagira na kršenje njihovih ljudskih prava.

Puno ime rezolucije je “Borba protiv diskriminacije, nasilja i štetnih praksi protiv interspolnih osoba”.

Djeca rođena s varijacijama u spolnim karakteristikama često su podvrgnuta operacijama “normalizacije”. One su nepovratne, rizične i medicinski nepotrebne. Otprilike 1.7 posto djece rođeno je interspolno, što se definira spolnim karakteristikama koje se ne uklapaju u binarnu podjelu na muško i žensko.

Od 1950-e, tu se djecu podvrgavalo medicinski nepotrebnim operacijama, kao što je smanjenje veličine klitorisa, što može rezultirati ožiljcima, sterilizacijom i psihološkom traumom. Unatoč rastućem konsenzusu da se podvrgavanje operacijama treba okončati, neki se roditelji i dalje suočavaju s pritiscima kirurga da ih izaberu za svoju djecu, koja su premlada da bi sudjelovala u odluci.

kolekTIRV: Većina operacija nije nužna za zdravlje djeteta

U Hrvatskoj je ovu rezoluciju s velikim odobravanjem dočekala i udruga kolekTIRV, s kojom smo nedavno imale intervju.

Interspolnost nije transrodnost. Interspolne osobe su one koje su rođene s varijacijama u spolnim karakteristikama koje se ne uklapaju u tipične definicije muškog ili ženskog tijela. U mnogim slučajevima, bebe se rađaju s tijelima koja ne odgovaraju uobičajenim očekivanjima o spolu, što može uključivati različite kombinacije kromosoma, gonada i genitalija”, naglašavaju iz kolekTIRV-a.

I oni naglašavaju kao u Hrvatskoj, kao i u većini zemalja, postoji praksa podvrgavanja interspolne djece nizu invazivnih operacija kako bi se njihova tijela prilagodila društvenim normama muškog i ženskog tijela.

Većina ovih operacija nije nužna za zdravlje djeteta i često se provode bez informiranog pristanka, što dovodi do dugotrajnih fizičkih i emocionalnih posljedica. Interspolne osobe suočavaju se s velikom stigmom koja može dovesti do tajenja njihovih medicinskih podataka, čak i od samih osoba. To stvara dodatne prepreke u ostvarivanju njihovih prava i pristupu adekvatnoj zdravstvenoj skrbi”, poručuju iz kolekTIRV-a.

Usvajanje rezolucije smatraju prekretnicom u priznavanju prava interspolnih osoba. Također, nadaju se da će biti implementirana u zakonske okvire Hrvatske. Što, u konačnici, može okončati praksu nepotrebnih operacija i osigurati poštivanje ljudskih prava interspolnih osoba.