U fokusu

Jesu li znanost i ženstvenost međusobno isključive?

Kontroverza oko ‘princeza znanstvenica’

Kontroverza oko ‘princeza znanstvenica’

Kad god se Erika Ebbel Angle u svojoj televizijskoj emisiji pojavi s tijarom i lentom koju je osvojila kao Miss Massachusettsa, sva djeca u publici uzvikuju ´Oooooo´. Ipak, trebat će nam više od tijare da predstavimo Eriku Ebbel Angle. Doktorirala je biokemiju na sveučilištu Boston i osnivačica je neprofitne organizacije Science from Scientists. Također, voditeljica je desetominutne emisije posvećene znanosti na regionalnoj kabelskoj televiziji. Sprema se ući i u svijet poduzetništva sa svojim biotehnološkim startupom. Vrijednost kombinacije ljepote i pameti rijetko se ističe izvan Hollywooda, ali prema ranim reakcijama mladih djevojaka na “The Dr. Erika Show” čini se da su one prihvatile poruku koju Angle šalje kad spaja tijaru s izbora ljepote i laboratorijsku kutu u svojoj emisiji. Djevojke su rekle producentima emisije da žele postati “princeze znanstvenice”. “Postoji predrasuda da znanstvenice nemaju drugih interesa osim znanosti, pogotovo da ne brinu o svojem fizičkom izgledu i uljepšavanju”, izjavila je Ebbel Angle. Slična inicijativa – izbor Miss Rikei – koja se želi boriti protiv stereotipne slike znanstvenice postoji u Japanu. Natjecanje organizira grupa studenata, a natječe se šest finalistica odabranih između japanskih studentica i istraživačica. Kriteriji za izbor pobjednice su ljepota, inteligencija i doprinos poboljšanju slike znanosti (rikei na japanskom znači znanost).

S druge strane, znanstvenice bi se mogle uvrijediti što netko uopće promatra i vrednuje njihov fizički izgled. Izgled znanstvenika oba spola raznovrstan je kao u bilo kojoj drugoj profesiji. Nekoliko je znanstvenika za LiveScience izjavilo kako njihov izgled i stil ne bi trebao biti vrijedan diskusije. Napori koji žele inkorporirati žensku ljepotu u uzor za mlade znanstvenice mogu također uzrokovati negativne reakcije onih koji smatraju da su se žene dugo borile kako bi iskorijenile stereotipe o ženama u tradicionalno muškim područjima poput znanosti i inženjeringa. Dok televizijska emisija Ebbel Angle pomaže učenicima i studentima u njihovim znanstvenih projektima i istražuje znanstvene probleme, izbor Miss Rikei izazvao je više podijeljenih mišljenja.

{slika}

Ljepotica i geek

Miss Rikei natjecanje podijelilo je američke znanstvenike, novinare i profesore nakon što je Joanne Manaster, znanstvenica sa Sveučilišta Illinois, iznijela svoje mišljenje o tom izboru ljepote na Twitteru. “Na jednoj sam internetskoj stranici, koja komentira ovaj izbor ljepote, naišla na neukusne i primitivne komentare muškaraca”, rekla je Manaster. “To smeta ljude koji se bave znanošću, pogotovo žene koje žele da ih se ozbiljno shvaća”. Organizatori izbora Miss Rikei nisu željeli za LiveScience dati komentar. Komentare su dale tri mlade japanske znanstvenice i inženjerke. Dvije od tri pristale su na razgovor samo ako mogu ostati anonimne.

Yukari, biologinja s sveučilišta u New Yorku, nazvala je ovo natjecanje površnim i ne slaže se s pokušajima da se znanost učini više ženstvenom, pogotovo u stereotipnim smislu te riječi. Više mi se sviđa ideja da znanost bude oaza za geekove koji ne mare za stvari za koje mari ostatak svijeta”, rekla je Yukari. “Postoji to nešto u znanosti zbog čega je ne promatram prvenstveno kao područje u kojem vladaju muškarci i geekovi. Ako ljudi prepoznaju koliko je znanost važna i zabavna, tada nije bitno vladaju li njome muškarci ili geekovi i nije važno što karijera u znanosti nije unosna kao npr. karijera u financijskom sektoru”. Rin, neurologinja s njujorškog sveučilišta predviđa da izbor Miss Rikei neće uspjeti potaknuti više žena na karijeru u znanosti. Kanae Kobayashi, znanstvenica s diplomom iz industrijskog inženjeringa, smatra ovo natjecanje bezazlenim, ali također misli kako neće doprinijeti povećanju broja žena u znanosti.

Korisno ili štetno?

Može li promicanje ideala ženske ljepote i pameti zapravo obeshrabriti mlade žene da se bave znanošću? Ta se mogućnost tematizirala na sveučilištu Michigan u ožujskom izdanju časopisu “Social Psychological & Personality Science”. Studija je otkrila da ženski uzori iz svijeta znanosti koji ističu svoju ženstvenost umanjuju interes djevojaka za matematiku i smanjuju njihova očekivanja na kratke staze. Takvi ženski uzori orijentirani na izgled ne potiču interes i bavljenje matematikom kod djevojčica koje prethodno nisu pokazale interes za matematiku, inženjering ili tehnologiju. Diana Betz i Denise Sekaquaptewa, psihologinje koje potpisuju ovu studiju, spomenule su i starije istraživanje koje je potvrdilo kako ni geeky ženski uzori ne potiču djevojke na karijeru u područjima poput informatike.

{slika}

Kako bi onda trebali izgledati ženski uzori i što bi trebali činiti? Na površini, ova situacija bi se mogla opisati kao: “Nije dobro ako si ženstvena, nije dobro ako nisi”. Betz i Sekaquaptewa ističu kako se u ovim istraživanjima radi o ekstremima: ženski bi uzori trebali dati primjer o raznolikosti ljudi koje se bave znanošću, a ne sužavati sliku znanstvenice na stereotipe. One smatraju da djevojčice moraju vidjeti raznolikost, a ne da znanost povezuju samo s jednim tipom osobe – bilo da su to tzv. geekete ili girly girls. One smatraju da je najbolji način da se djevojčice zainteresiraju za matematiku i slične znanosti tako da im se predstave prave i stvarne matematičarke i znanstvenice. “Djevojčice moraju shvatiti da su znanstvenice stvarne , kompleksne osobe, baš poput njih i da odabiru različite karijere i imaju različite ciljeve”, smatraju Betz i Sekaquaptewa. Istaknule su i kako djevojke i djevojčice različite dobi gledaju drugačije na ´nedostižan´ ideal znanstvenice kakav utjelovljuje dr. Erika. Mlađe djevojčice je mogu idealizirati zbog njezine krune s natjecanja ljepote, dok nešto starije djevojčice mogu biti potpuno rezignirane prema takvim ženskim uzorima.

Ebbel Angle brani ideju koju promiče natjecanje u Japanu, ali oprezna je prilikom ukazivanja na razliku između uobičajenih izbora ljepote i onih koji su zapravo programi za stipendiju. Progovorila je o socijalnim vještinama i samopouzdanju koje je dobila zahvaljujući natjecanju. Za nju kruna predstavlja simbol mogućnosti koje su pred ženama. Djevojčice i djevojke danas imaju mogućnost da se bave znanošću, ali i da budu plesačice, glazbenice ili nogometašice. Joanne Manaster, znanstvenica koja je pokrenula raspravu oko japanskog izbora ljepote ističe kako se u prikazima znanstvenica prije svega treba istaknuti njihova ljubav prema znanosti. Možda je dovoljno da se prikažu znanstvenice koje strastveno rade svoj posao. Bavi se znanošću ako je voliš, i ako si ujedno i ženstvena to je odlično. Ako nisi, to je također odlično”.

Prevela i prilagodila: Ela Tončić