Prozor u svijet

09.10.2009. 09:09:04 - Suzanne Hoeksema (www.ipsnews.net)

Iza kulisa

Žene na prvoj liniji zaštite okoliša

 

Pripremila Ksenija Grabar

 

Od 20-26. rujna u New Yorku održan je UN-ov sastanak na vrhu o klimatskim promjenama. Ženski glasovi na sastanku duboko su podzastupljeni, zaključili su međunarodni lideric/ice iz civilnog društva.

Od prisutnih 146 nacionalnih organizacija, samo su ih 7 predvodile žene. Na marginama sastanka, čelnica Oxfam-a u Velikoj Britaniji, Barbara Stocking, upozorila je da su žene još jednom izostavljene iz pregovora koji ih se direktno dotiču.

 

Klimatski tjedan započeo je "ljudskim odbrojavanjem" u Cental Parku. Više od tisuću volontera i volonterki skupilo se, kako bi pozvali međunarodno vodstvo na odlučan zaokret u smanjenju ispuštanja stakleničkih plinova.

Njujorški volonteri/ke su svojim tjelima,odjeveni u plavo i zeleno, oblikovali skulpturu, koju su nazvali - Zemlja se otapa u pješčanom satu. Među aktivistima/kinjama istaknule su se četiri žene iz područja, koje su klimatske promjene već oštro pogodile - Ugande, Cook otoka, Biloxi Mississippija i Cartered otočja.

 

Netko se još pita zašto se trebamo usredotočiti na ženske glasove u raspravi o klimatskim promjenama? I što mogu ženske organizacije učiniti za ublažavanje posljedica klimatskih promjena?

Rasprava se, naime vodila i o tome, koliko direktno klimatske promjene pogađaju žensku populaciju. Žene su odgovorne za većinu osnovnih potreba, opskrbu vodom, hranjenje obitelji, obrada zemlje te čišćenje, iz čega proizlazi njihova direktna povezanost s vodom, klimatskim promjenama i zaštitom okoliša.

 

U svojoj izjavi, finska predsjednica Tarja Halonen rekla je : "Klimatske promjene duboko pogađaju najslabije i najsiromašnije skupine ljudi. Oko 70% svjetske populacije siromašnih čine žene, i one će patiti najviše."

Sharon Hanshaw, predstavnica ženske organizacije u Biloxi, Mississippiu, i majka triju kćeri, dodala je kako: "Žene imaju drugačiju predodžbu budućnosti. One razmišljaju o budućnosti svoje djece, djece svoje djece i opstanku zajednice."

Kako bi što bolje predočila stvarnost promjena koje ih pogađaju, Sheila Watt-Cloutier, predstavnica kanadskih Inuita, usporedila je klimatske promjene sa ljudskim pravima.

"Mi Inuiti, ne samo da živimo na snijegu i ledu, nego smo ovisni o njima, kako za prijevoz i kretanje tako i za sigurnost hrane. Možete se sjetiti gladnog polarnog medvjeda iz Al Goreove Neugodne istine, no znate li kako tamo žive ljudi?" zapitala je Sheila.

Inuiti su prebrodili mnoge izazove u prošlim desetljećima globalizacije i prisilne prilagodbe države. Podcjenjivanje, loše postupanje, rastući alkoholizam ostavili su duboki trag u "duhu Inuita" kaže Watt-Clotuier. "Unatoč tim promjenama Inuiti cijene svoju tradiciju, kulturu, zemlju i led, kako bi se održali i osjećali barem malo sigurnije. Okoliš se toliko brzo mijenja, da nam jedino preostaje držati se čvrsto na zemlji, ili da kažem, ledu?!"

Led i snijeg oblikuje i obrazovanje Inuit djece. Uči ih vješinama potrebnim za preživljavanje, kao što su strpljenje, skromnost, pravedna prosudba i hrabrost.

 

Hitnost djelovanja u zaustavljanju klimatskih promjena, naglasila je još jedna aktivistica Constance Okollet, iz sjeverne Ugande, koju pogađaju razorne kiše i česte nestašice pitke vode. Okollet je upozorila na sve veću nepredvidivost klime. "Tijekom poplava u Ugandi 2007., djeca nisu mogla ići u školu ili se nisu osjećali dovoljno zdravi i snažini da bi uopće pokušali. Patili smo od malarije, kolere i sličnih bolesti." rekla je Okollet i nastavila "u tom vremenu gladi i žeđi ovisili smo isključivo o pomoći, što je ponižavajuće."

Sa Papue Nove Gvineje, točnije Carteret otočja, stigla je i Ursula Rakova, koja je rakla kako sada vesla u kaunuu, u području koje je nekada bio njen vrt. Naime, kao posljedica klimatskih promjena, točnije otapanja ledenjaka i rastuće razine oceana, jedan od šest otočića tog područja "pukao" je na dva manja i sada Carteret otočića ima - 7. Ona je osnovala lokalnu organizaciju "Sailing the Waves on Our Own" koja pokušava sakupiti sredstva za preseljenje i izgradnju kuća na otočju. Nažalost u tim naporima ne pomaže joj niti Vlada, a nema niti pažnju medija. Rakova je naglasila da je došla u New York sa svoje tri "sestre" kako bi pozvale na zdrav razum sve ljude.

 

Povezivanje roda sa klimatskim promjenama, nešto je relativno novo - rakla je Ulamila Kurai Wragg, novinarka sa Cook otočja. Naglasila je bitnost ženskog vodstva u prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena, zbog njihove dugoročne vizije i značajnog doprinosa u djelovanju u javnim pokretima.

Još nedavno klimatske promjene su bile stvar raznih ureda za okoliš, sada su u iste uključeni razni znanstvenici, ekonomisti i diplomati, i svi oni uzimaju svoj dio rasućeg biznisa.

Ove četiri "sestre klimatskih promjena", koje smo kratko predstavili, pokazale su svima da "sastanak na vrhu" nema ljudsko lice, jer mu nedostaju stvarne ljudske priče ljudi kojima su klimatske promjene zaista, život pretvorile u preživljvanje.

Jedna od samo nekolicine predstavnica na sastanku, finska predsjednica Halonen, još je rekla : "Mi moramo osigurati potpuno i aktivno sudjelovanje žena u stvaranju i provedbi novog dogovora."

 

Znači li to da će ih na slijedećem sastanku biti više od sedam?

 

Tagovi: ekologija, klima, rodna ravnopravnost, un, žene

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM