Uvaži li Ustavni sud primjedbe koje je predsjednik Stjepan Mesić naveo u svojem zahtjevu za ocjenu suglasnosti Zakona o medicinskoj oplodnji i ” sruši” sporni Zakon, to se može očekivati najranije u travnju sljedeće godine!
Rok od šest mjeseci
Drugim riječima, stručnjaci bi još najmanje osam mjeseci morali raditi po, kako kažu, skandaloznom zakonu, po kojem će im, prema nekim informacijama, uspješnost pasti i za 50 posto!
Novi je Zakon na snazi od 31. srpnja, a jedina je sreća za parove, kažu, što je kolovoz obično “mrtva sezona” u postupcima medicinski pomognute oplodnje, pa se još nisu uhvatili u koštac s tim problemom. Nikome nije jasno kako bi trebali provoditi ono što im je zakonodavac propisao.
– Kao i s većinom naših zakona, tek nam trebaju provedbeni akti da bi shvatili što je pjesnik htio reći. Tijekom kolovoza nemamo postupke, a u rujnu ćemo vidjeti. Mislim da će nastupiti status quo dok Ministarstvo zdravstva ne da detaljne upute, jer ono ima rok šest mjeseci za izradu pravilnika – kaže dr. Željko Metelko, ravnatelj zagrebačke Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac.
Prema novom Zakonu, par koji želi provesti postupak medicinske oplodnje mora obiti niz vrata. Kao prvo, mora imati potrebnu dokumentaciju da ne mogu začeti na neki drugi način. Po novom Zakonu, moraju imati i drugo mišljenje, i to ginekologa koji nije zaposlen u ustanovi u kojoj radi i njihov liječnik.
– I do sada smo na postupak medicinske oplodnje slali parove nakon što su dva liječnika bila složna da im je potreban postupak. Međutim, to bi obično bio kolega iz iste bolnice – kaže dr. Renato Bauman iz Opće bolnice Sveti Duh.
Pismene potvrde
Parovi moraju nabaviti još nekoliko pismenih potvrda. Prvo, trebaju potvrdu magistra psihologije ili psihijatra o tome da su prošli savjetovanje o mogućim posljedicama medicinske oplodnje. Potvrdu moraju donijeti i od magistra prava o provedenom savjetovanju o pravnim učincima.
Moraju dokazati da su poslovno sposobni, no nije precizirano kako, a moraju imati i dokaz o tome da su vjenčani ili da su u izvanbračnoj zajednici najmanje tri godina. Nije propisano koliko star mora biti vjenčani list i trebaju li ga uopće, a općinski sudovi, koji bi trebali izdavati potvrde o statusu izvanbračne zajednice u nevjerici se pitaju kako bi ti postupci trebali izgledati.
Zahtjev Ministarstvu
– Poslali smo već Ministarstvu zahtjev da nam što prije dostavi provedbene akte, jer bez njih naprosto ne znamo kako raditi. A ako je Zakon na snazi, ne smijemo ga kršiti. U kolovozu ćemo primati samo parove koji su već usred postupka. Smatramo da njih možemo obraditi po starim zakonskim odredbama te ih nismo tražili da nam sada dostave sve te potvrde koje propisuje novi zakon – kaže dr. Bauman dodajući kako očekuje da će u rujnu dobiti potrebne odgovore.
U jednoj privatnoj poliklinici koja se bavi medicinskom oplodnjom prošli su tjedan primili tri para koje trebaju tretirati po novom Zakonu.
– Oni su tek ušli u postupak, no već su davno ranije imali dogovoren termin i nismo ih tražili pismene potvrde o provedenom psihijatrijskom i pravnom savjetovanju jer ni sami ne znamo gdje bi ih trebali dobiti. U razgovorima s psihijatrima i pravnicima saznali smo da nitko od njih ne zna tko će to moći raditi, treba li imati neka posebna znanja ili dozvole – rekli su nam.
Čekaju jesen
Kazne za nepoštivanje ovih odredbi su do 250.000 kuna za kliniku ili bolnicu te do 25.000 kuna za članove medicinskog tima koji provede postupak bez potrebnih dozvola!
– Ne pada nam na pamet raditi bez jasnih provedbenih akata, jer bi nas kazne mogle uništiti. Čekat ćemo jesen, da vidimo što će i kako će državne bolnice, pa ćemo jednostavno slijediti njihov primjer. Neću biti zloguki prorok, no moguće je da će i rujnu biti zastoj jer jednostavno ne znamo kako raditi – rekao nam je ginekolog jedne privatne zagrebačke klinike, koja također tradicionalno ne radi postupke u kolovozu.
Ne znaju što s opremom
No, što se tiče zamrzavanja zametaka, svi naši sugovornici u ustanovama nadalje više neće primjenivati tu metodu.
– Imamo opremu vrijednu pola milijuna eura s kojom sada ne znamo što ćemo. No, najgore je to što će uspješnost nevjerojatno pasti. Naša je uspješnost prosječno 30 posto, znala je doći i do 40 posto. Sada ne očekujem da će biti veća od 20-ak posto – kaže ginekolog privatne klinike.
Zakon sada omogućuje da se eksperimentira na zamecima
Zameci se prema postojećem zakonu ne smiju zamrzavati, no smiju se čuvati 14 dana. Dr. Kniewald takvu odredbu smatra zastrašujućom, jer se, tvrdi, time otvara mogućnost eksperimentiranja sa zamecima.
– Zametak se najkasnije šesti dan mora ugraditi u maternicu, jer tada dolazi do pucanja zone ranog embrija i on se “hvata” u maternici.
Jedini zakon za koji znam da dopušta čuvanje zametka iznad tog roka je onaj engleski, i to na zahtjev istraživača koji su se izborili da u tih dodatnih osam dana mogu eksperimentirati na zamecima – kaže dr. Alfred Kniewald, biolog koji se medicinskom oplodnjom bavi već 30 godina. Dodaje kako naš zakon izričito brani eksperimentiranje, te mu nije jasno ulazi li to eksperimentiranje na mala vrata ili je Zakon doista pisao notorni nestručnjak.
Zakon propisuje i da osobe koje zbog zdravstvenih problema mogu ostati neplodne mogu pohraniti svoje spolne stanice za buduće korištenje, ali na najduže 10 godina.
– To je apsurd. Naš najmlađi pacijent, koji zbog maligne bolesti traži pohranu spermija, ima 15 godina. Po ovoj odredbi, ako želi dijete, on se mora oženiti i začeti dijete najkasnije do 25. godine! Zamislite koji je to pritisak pred mladom osobom. Ako to ne uspije, zna da nikad neće imati biološko dijete – objašnjava dr. Alfred Kniewald. (Kristina Turčin)
Zakon će biti izazov za Ustavni sud
Osim predsjednika Mesića, prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti Ustavnom sudu je podnijela i Ženska mreža, a za rujan su isto najavile Udruga Roda te HNS. Ti će postupci biti pripojeni Mesićevom.
– Postupak će biti dugotrajan i izrazito zahtjevan, jer moramo tražiti očitovanja zakonopisca, zatim ogromnog broja stručnjaka raznih područja, proučiti praksu europskih ustavnih sudova i drugo – rekao je jedan sudac Ustavnog suda.
– Ustavni je sud na godišnjem do 7. rujna. Kad se pošalju sva očitovanja i produže rokove, već će biti prosinac. Onda su novogodišnji praznici, a onda i kampanja za predsjedničke izbore – objašnjava. Praksa je ustavnih sudova u Europi da u vrijeme izbora ne donose odluke o zakonima koji bi mogli biti upotrijebljeni u predizborne svrhe. – Kad sve to prođe, već će biti travanj – kaže sudac. Dodaje kako je vrlo teško predvidjeti odluku Ustavnog suda.
– Da nije uložilen amandman za izvanbračne zajednicame, bio bih siguran da će Zakon pasti. U svakom slučaju, to će biti izazov za nas – kaže naš sugovornik.
