Uncategorized

Mladići i i nasilje: Putevi za promjene

Zagreb 14. prosinca 2009.; Sarajevo 16. prosinca 2009.; Beograd 18. prosinca 2009.

 

Promoviranje rodno ravnopravnih normi, zdravih stilova života i nenasilnog ponašanja mladih

Mladići i i nasilje: Putevi za promjene

 

Zagreb 14. prosinca 2009.

Sarajevo 16. prosinca 2009.

Beograd 18. prosinca 2009.

Svrha konferencije jest promoviranje novog modela koji utječe na spriječavanje nasilja među mladima, na način da doprinese razvoju zajednica i društva u cjelini.

Konferencija ima sljedeće ciljeve:

  1. Predstaviti informacije vezane za provedeno početno istraživanje s mladićima

  2. Diskusija na temu: najbolji europski i globalni modeli koji se odnose na uključivanje muškaraca i dječaka

  3. Predložiti mjere i politike u radu na ovu temu

U ovom procesu potrebna nam je potpora državnih institucija – relevantnih ministarstava koji se već bave nasiljem i mladima, rodnom ravnopravnošću, zdravim stilovima života i obrazovanjem mladih.

 

Osnovne informacije o konferenciji

Uvod

CARE International i partnerske organizacije pripremaju konferenciju “Mladići i nasilje: Putevi za promjene”, s ciljem promoviranja novog edukativnog modela usmjerenog na zdrav razvoj mladića, dok se susreću s izazovima tijekom svog odrastanja. U prethodnoj smo se godini svakodnevno susretali s naslovima i člancima u novinama, koji su izvještavali o nasilju, a posebno onim slučajevima gdje su mladi muškarci bili žrtve, ali i nasilnici. Vidjeli smo sve vrste nasilja, od političkog koje se manifestiralo kao nasilje u sportu, do rodno uvjetovanog (uključujući nasilje i prema ženama, ali i ono koje je imalo konotaciju homofobije), kao i svakodnevnog vršnjačkog nasilja koje su iskusili mnogi mladi ljudi u svojim školama i zajednicama.  

U našem društvu postoji veliki broj rodno uvjetovanih normi koje imaju veliki utjecaj na razvoj mladića. Patrijarhalni stavovi i rigidne forme o tome što znači biti muškarac najčešće su promovirane kroz različite slojeve društva. Rodna ravnopravnost i sprječavanje nasilja isprepleteni su s tim normama koje najčešće idealiziraju različite oblike ponašanja koje mladiće stavljaju u rizičnu poziciju. Nasuprot tome, zdravi odnosi zasnovani na ravnopravnosti i ljudskim pravima pružaju osnovu za razvoj zdravih mladih ljudi. 

Kao dio procesa smanjivanja izazova s kojima se mladići susreću, pokušavamo sagledati sve društvene i kulturne norme vezane za maskulinitet. Usmjeravajući se na rodno ravnopravne norme u cilju promoviranja rodne ravnopravnosti i smanjivanje rizičnog ponašanja mladića, neophodno je uključiti dječake i mladiće (u svim aspektima društva) kako bi se suprotstavili tim stavovima i vjerovanjima te da bi se uključili u akciju koja utiče na njihov izbor (kako dječaka i muškaraca, tako  i djevojčica i žena).  

Na europskoj razni sve je veći interes među političarima i donositeljima odluka da se uključe u rješavanje pitanja maskuliniteta, uključujući Savjet Europe kao i Savjet ministara EU. Ali, muškarci i dječaci rijetko su konkretno obuhvaćeni kroz cjelokupne javne politike, a ne postoje ni šira istraživanja niti literatura o maskulinitetu u razvojnim politikama.  

S druge strane, izazovi s kojima se susreću mladići i dječaci na tom rubu socijalne promjene postaju sve jasniji i vidljiviji. Na primjer, muškarci koji su nezaposleni ili nisu dovoljno kvalificirani (ili dječaci koji imaju takve očeve) imaju teži pristup zdravstvenim uslugama i obrazovanju u usporedbi s muškarcima i dječacima iz drugih socijalnih skupina.  

 

Razumijevanje maskuliniteta 

Životi muškaraca i žena, i rodne veze koje imaju, mijenjaju se tijekom vremena i kroz različite kulture u određenim društvima. Mnogi muškarci provode sve više vremena sa svojom djecom i iskazuju želju da budu više, kao očevi, uključeni u život svoje djece. Ove promjene ukazuju na činjenicu da ne postoje univerzalni oblici “maskuliniteta” (ili “feminiteta”) koji su primjenjivi u svim društvima i u svim vremenima. Postoje, međutim, dominantna uvjerenja o tome što znači “biti muško” i upravo ta uvjerenja utječu na ponašanja i stavove muškaraca. Na primjer, oni mogu iskazivati nezainteresiranost za svoje zdravlje. I sve to kao dio restriktivnog koda maskuliniteta – “budi grub i agresivan”. Postoje također značajne razlike između muškaraca (kao i između žena) i termina “maskuliniteta” i upravo to stvara mnoge uvjete za izraz “biti muškarac”.  

Maskulinitet se takođe može razumjeti i kao kolektivan ali i kao individualan skup iskustava. Način na koji mladići razmišljaju i kako se ponašaju uvjetovano je grupom i/ili institucijom kojoj pripadaju, kao što su škola, kafić, posao, ili nogometni klub. Na primjer, mladići odabiru kako se ponašati i komunicirati sa svojim vršnjacima, u odnosu na društveni kontekst u kome se nalaze (na primjer, u školi, kafiću, centru za mlade, gledajući ili igrajući sportsku utakmicu). Nasilje također može biti podržano od strane sub kulture u određenoj skupini (na primjer između huligana – sportskih navijača) ili institucija (u školama npr.).  

Rodna ravnopravnost obećava poboljšanja u odnosima između muškaraca i dječaka – ne samo u odnosima sa ženama i djevojčicama, nego i u odnosima koje oni imaju s drugim muškarcima i dječacima. Viša razina rodne ravnopravnosti smanjit će pritisak na muškarce da moraju ispuniti destruktivne i rigidne forme maskuliniteta. To će najvjerovatnije smanjiti nasilje među muškarcima, pomoći u povećanju sigurnosti u zajednicama, razviti mirno rješavanje konflikata kao i unaprijediti obiteljske odnose. Uključivanje muškaraca u postizanje rodne ravnopravnosti pomoći će stvoriti veći konsenzus i podršku za promjenom po pitanju npr. odnosa u obitelji, nasilja, seksualnog i reproduktivnog zdravlja koja su se prethodno marginalizirala kao “ženska pitanja”. 

 

Europske i međunarodne politike

Međunarodni i europski standardi – posebno zaključci UN Komisije o Statusu žena, i to  “Zaključci o ulozi muškaraca i dječaka u postizanju rodne ravnopravnosti” (2004) i Savjeta Europske unije “Zaključci o muškarcima i rodnoj ravnopravnosti” (2006) – osiguravaju okvir za daljnje akcije i usporedbe na osnovu kojih je moguće procijeniti napredak.

U 2006. godini, na primjer, dok je Finska predsjedavala EU, organizirana je stručna konferencija o pitanjima muškaraca i rodne ravnopravnosti, i Savjet ministara EU – šefovi vlada država članica – dogovorili su ‘Zaključke o muškarcima i rodnoj ravnopravnosti’. Ovi zaključci promoviraju različite akcije na razini zemalja članica, uključujući:

  • Razvijanje obrazovnih metoda koji eliminiraju rodne stereotipe i unapređuju kapacitete muškaraca i dječaka da brinu o sebi i drugima;

  • Ponovno stavljanje na snagu institucionalnih struktura za promoviranje rodne ravnopravnosti, u privatnom ali i u javnom sektoru;

  • Kreiranje mjera koje osiguravaju jednake mogućnosti za razvijanje karijere i osnaživanje muškaraca za mogućnost izbora obrazovanja i zaposlenja u dominantno ženskim sektorima (i obrnuto);

  • Prepoznavanje rodne dimenzije u zdravstvu;

  • Kreiranje kaznenih mjera protiv nasilnika i kreiranje preventivnih mjera koje ciljaju posebno na muškarce i dječake;

U izveštaju Odbora za jednake mogućnosti za muškarce i žene  Savjeta Europe koji je objavljen 23. listopada 2008. godine, pod naslovom: “Uključivanje muškaraca u rodnu ravnopravnost” stoje sljedeći zaključci zemalja članica:

  • Inicirati obrazovne programe koji bi osnažili dječake i muškarce za aktivno uključivanje u projekte koji promoviraju rodnu ravnopravnost i stavljanje naglaska na prijedloge za konkretne akcije koje podižu svijest muškaraca o rodnoj ravnopravnosti;

  • Promovirati uključivanje muškaraca, u najranijim mogućim godinama, u suzbijanje nasilja protiv žena i djevojčica;

  • Potpuno uključiti muškarace u sektoralne politike koje se odnose na reproduktivno zdravlje, kroz organiziranje radnog vremena i obiteljskog zakona, te tijekom tog procesa posebnu pozornost obratiti na pitanje rodne ravnopravnosti.

 

Inicijativa mladića u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji

Projekt Inicijativa mladića – The Young Men Initiative – (YMI) provodi CARE International i 9 međunarodnih i lokalnih partnerskih organizacija uz potporu Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške. Ova inicijativa se provodi s mladićima srednjoškolskog uzrasta u cilju preispitivanja društvenih normi oko rodnih pitanja, promoviranja zdravih životnih stilova i nenasilja među vršnjacima, i to s djevojčicama i kao i s dječacima. Pilot program provodi se u 5 srednjih škola, a na osnovu provedenog početnog istraživanja koje je obuhvatilo 2.500 mladića propitujući njihove stavove, znanje i ponašanje u vezi gore navedenih pitanja.

Koristeći rad s mladima kao najbolji način promoviranja pozitivnog utjecaja na živote mladića, naš program je prilagodio i razvio edukativan program radionica za mladiće s temama koje uključuju rodnu ravnopravnost, seksualno i reproduktivno zdravlje, emocionalnu stabilnost i nasilje, tj. nenasilno rješavanje sukoba. Mladi aktivisti iz partnerskih organizacija testirali su ovu metodologiju i kreirali kurikulum prije nego je započela realizacija projekta. Uz edukativan program, razvijena je i provodi se društvena kampanja pod nazivom “Budi muško”.  Ovu kampanju kreirali su mladići u suradnji sa stručnim timom u nadi da će na taj način doprijeti do svojih vršnjaka i skrenuti im pozornost na postojeće društvene norme.

YMI projekat je dizajniran tako da promovira pozitivnu promjenu ponašanja među mladićima kao alternativu nasilju (posebno rodno uvjetovanog nasilja). Ovaj pilot program osnažuje mladiće (ali i djevojke) da se suprotstave opće prihvaćenim stavovima i ponašanjima koja utječu na njihov život u negativnom smislu. Mladići koji prihvate ravnopravnije norme imat će zdravije i pozitivnije odnose koji će doprinijeti boljem stanju u društvu.