U fokusu

Sarkozy najavio zabranu nošenja burki

U govoru koji je sam nazvao “važnim trenutkom”, francuski predsjednik Nicolas Sarkozy izjavio je u ponedjeljak da na francuskom teritoriju neće biti prihvaćeno da žene nose burke. “Problem burki nije vjerski problem, to je problem dostojanstva žene. To je simbol pokornosti, potlačenosti.

Sarkozy najavio zabranu nošenja burki

U govoru koji je sam nazvao “važnim trenutkom”, francuski predsjednik Nicolas Sarkozy izjavio je u ponedjeljak da na francuskom teritoriju neće biti prihvaćeno da žene nose burke. “Problem burki nije vjerski problem, to je problem dostojanstva žene. To je simbol pokornosti, potlačenosti. Burka neće biti dobrodošla u našoj Francuskoj Republici”, rekao je Sarkozy u obraćanju zastupnicima obaju domova francuskog parlamenta, okupljenima u Versaillesu.

Sarkozy je prvi predsjednik države u posljednjih 150 godina koji se obratio zastupnicima. Posljednji prije njega bio je Charles-Louis Napoleon 1848. Sarkozyjev dolazak u parlament omogućio je prošlogodišnji amandman na francuski ustav koji je aktualnom predsjedniku zabranjivao obraćanje zastupnicima. Sarkozyjeva izjava o burkama potaknuta je nedavno usvojenom parlamentarnom rezolucijom o osnivanju povjerenstva koje bi trebalo provesti istragu o nošenju burki na teritoriju Francuske. Burka ja najzatvorenija islamska ženska odora, koja otkriva samo oči.

U obraćanju parlamentu, Sarkozy je također pozvao na primjenu mjera protiv društvene nejednakosti. “Tko još ne vidi da naš model društvene integracije više ne djeluje?”, upitao je francuski predsjednik. “Da bismo postigli jednakost, moramo znati kako dati više onima koji imaju manje”, dodao je. Da bismo postigli taj cilj, povest će se afirmativna akcija koje “nije utemeljena na etničkom, nego na društvenom kriteriju”, istaknuo je Sarkozy.

Projekt ostvarivanja društvene jednakosti bit će “glavni prioritet” njegove nove vlade, rekao je i objavio da će promjene u sastavu kabineta objaviti u srijedu. U prvom dijelu svoga povijesnog govora Sarkozy je zvučao kao ljevičarski socijalni reformator, braneći prava žena, pozivajući na jednakost i najavom unapređenja uvjeta u zatvorima.