Vijesti

16.02.2009. 08:52:31 (Javno.com/Jutarnji list)

Pravo na roditeljstvo

(Foto: BohPhoto)

Žene bez partnera ne smiju na umjetnu oplodnju, jer bi time dijete u startu bilo uskraćeno za jednog roditelja, stav je kojeg  iznio prof. dr. sc. Andrija Hebrang, predsjednik Kluba HDZ-a u Saboru, u emisiji Intervju tjedna na radiju 101. Najavio je tako da se zaista radi na donošenju Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji, ali da će on biti, iako nov, vrlo konzervativan. Naime, prema Hebrangovom  mišljenju do problema bi moglo doći ako i kada bi se djetetu trebalo objasniti tko mu je otac, pa bi stoga trebalo umjetnu oplodnju dozvoliti samo ženama u braku.

- Pravo je svih bračnih zajednica da imaju dijete, ali postavljat će se pitanja treba li reći djetetu tko je uistinu otac i kada to treba priopćiti. Crkva se protivi ovakvoj vrsti oplodnje, ali pravo na roditeljstvo je najvažnije - smatra Andrija Hebrang i dodaje, da prema njegovom mišljenju dijete treba imati oba roditelja.

Taj Hebrangov stav još je jučer završio na našem Stupu srama, a danas evo i reakcija:

 

Prof.dr.sc Mirjana Krizmanić Hebrangove izjave smatra nedopustivom diskriminacijom žena.

- Koliko ja znam u Hrvatskoj je još uvijek dopušteno da žene koje nisu udane prirodnim putem rađaju djecu. Drugim riječima, dopušteno im je da imaju djecu bez supruga. A zašto onda to ne mogu umjetnom oplodnjom? Zbog razloga da dijete nema oba roditelja? To je stvarno diskriminacija, ako ne možeš prirodno ja ti ne dam. Da li bi onda trudne neudane žene država trebala prisiliti na abortus? - upitala se Krizmanić.

 

S tim se složila i mr. sc. Maja Mamula, poznata aktivistica za ženska prava, koja kaže da se i nije pretjerano iznenadila slušajući Hebranga.

- Cijela priča na način na koji Hebrang postavlja koncept obitelji je ispod svakog nivoa. Postavljanje ideje da je obitelj zajednica muškarca i žene, dakle njegov koncept obitelji, je kao na reklamama za deterdžent. Negira mogućnost postojanja drugačijih obitelji, primjerice samohranih obitelji ili onih gdje bake i djedovi odgajaju djecu. Svojom izjavom ponižava te obitelji koje su drugačije od ideala i implicira razliku između djece. Zašto bi djeca koja su rođena u tradicionalnim obiteljima s mamom i tatom bila bolja ili imala nužno veće šanse za sretan život od neke druge djece? - kazala je Mamula.

 

 Isto se upitala i saborska zastupnica Ingrid Antičević Marinović, koja je još kao ministrica pravosuđa radila na tome da Hrvatska dobije moderan Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji, međutim zakonski je prijedlog bio opstruiran od strane HDZ-a, koji sada najavljuje konzervativnu verziju istog Zakona.

- Žene se ne smije diskriminirati po tome da li žive u zajednici ili ne. To proizlazi iz Ustava i Zakona o suzbijanju diskriminacije i iz same činjenice da država dozvoljava razvode, što znači da dozvoljava samohrane roditelje. To je besmisleno i jer je, još od  1978. godine, vanbračna zajednica izjednačena s bračnom. Hebrang šalje poruku da je žena koja je odlučila roditi bez partnera sumnjiva za ovu vlast - zaključila je Antičević Marinović.

- Izjava Andrije Hebranga je vrlo opasna jer stigmatizira djecu u jednoroditeljskim zajednicama. Dijete je dijete, roditeljska ljubav je neupitna živjelo to dijete s jednim ili oba roditelja - kritizirao je Igor Dragovan, saborski zastupnik SDP-a.

 


Hebrangovu izjavu osudili su i u udruzi Roda - Roditelji u akciji. Ta je udruga pokrenula peticiju za donošenje novog Zakona o medicinski potpomognutnoj oplodnji zbog brojnih problema koje stvara nedorečenost starog zakona donesenog još 1978. godine.

- Radi se o reproduktivnim pravima građana koji se ni sa čim ne smiju ograničavati, osim zdravstvenim razlozima. Pogotovo ne diskriminacijskim razlogom kao što je bračni ili izvanbračni status - ističe Karmen Rivoseki-Simić, pravnica udruge Roda. Time se krši Zakon o ravnopravnosti spolova, kojim se zabranjuje diskriminacija "na osnovi bračnog ili obiteljskog statusa i spolne orijentacije".

 

 

Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, kaže da nam tek predstoji vrlo široka rasprava o tome zakonu koji regulira vrlo osjetljiva pitanja. Nije se htjela izjasniti slaže li se s Hebrangom, ponavljajući tek da i taj zakon mora biti usklađen sa Obiteljskim zakonom i onim o ravnopravnosti spolova.

 

 

Upravo je Andrija Hebrang bio ministar zdravstva kad je to ministarstvo 2004. izradilo prijedlog Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji. - To je bio odličan tekst, napravljen u suradnji sa stručnjacima i civilnim udrugama. Vlada ga je usvojila krajem rujna 2004., no povučen je u roku od 48 sati kad je izazvao reakciju Crkve - kaže Karmen Rivoseki-Simić. Nacrt tog zakona dopuštao je umjetnu oplodnju i ženama bez partnera, ako su se ranije liječile od neplodnosti. To je omogućeno u više europskih zemalja, Španjolskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Ukrajini, a u zemljama kao što su Nizozemska i Švedska u praksi se primjenjuje premda su na snazi stari zakoni.

U strahu od reakcija Crkve, Vlada već pet godina u ladicama drži taj zakon, oko kojeg nema suglasnosti ni u HDZ-u ni u drugim političkim strankama. Čak ni u SDP-u: dok Igor Dragovan ističe da je njegov stav da svaka žena mora imati pravo na pomoć ako ne može prirodnim putem zatrudnjeti, njegova stranka je lani predložila konzervativniju varijantu zakona. SDP je predlagao da se omogući potpomognuta oplodnja samo ženama s partnerom, no Sabor je u studenome i to odbio.

Dragovan, koji je osobno promovirao taj zakon, objašnjava da nisu htjeli da bude previše liberalan kako bi uspio dobiti saborsku većinu. - Najvažnije je da dobijemo novi zakon, jer su štete ogromne. Velik grad poput Splita lani nije imao ni jednu medicinski potpomognutu oplodnju. Prije se samo u jednoj bolnici radilo dvostruko više takvih postupaka nego sada u čitavoj Hrvatskoj, a neplodnost raste - kaže Dragovan.

Kad će prijekopotreban zakon biti donesen, ne zna se. Udruga Roda je prije mjesec dana tražila očitovanje Ministarstva zdravstva što se događa s njim. - Odgovorili su nam da je u fazi izrada stručnih podloga, što je smiješno jer već četiri i pol godine imaju spreman odličan zakon. Tražili smo da nas uključe u rad na zakonu, no odgovora nema - kažu u Rodi.

 


Bez obzira na svoj bračni ili izvanbračni status, žena ne smije biti diskriminirana, jer je to suprotno svim načelima ljudskih prava, ističe Bojana Genov, koordinatorica Ženske mreže Hrvatske. Hebrangova izjava je licemjerna, ocjenjuje Bojana Genov: država zna da brojne žene odgajaju djecu bez pomoći partnera, a ništa ne čini da im pomogne da ostvare zakonsko pravo djeteta na alimentaciju.

 

Što bi trebalo regulirati novim zakonom?

1 Medicinski potpomognutu oplodnju doniranim spermijima ili jajnim stanicama, što je sada u nas zabranjeno

2 Dobnu granicu do koje će se ženi dopustiti potpomognuta oplodnja: vjerojatno do 44. godine

3 Broj pokušaja potpomognute oplodnje na trošak zdravstvenog osiguranja: predlažu se tri poku-šaja za žene do 38 godina

4 Osnivanje registra donora i parova koji su dobili djecu potpomognutom oplodnjom

5 Ograničenje mogućnosti doniranja sperme ili jajne stanice: prijedlog je da jedan donor ili donorica mogu pomoći samo jednom paru

6 Reguliranje broja zametaka koji se vraćaju u maternicu: vjerojatno između tri i jedan, ovisno o starosti majke

7 Postupanje s neiskorištenim zamecima kako bi se spriječila njihova zloupotreba

8 Reguliranje surogat-majčinstva: dosadašnji prijedlozi nisu to predviđali, iako bi i žene koje zbog zdravstvenih razloga ne mogu rađati trebale imati pravo na reprodukciju

9 Pravo na potpomognutu oplodnju svakoj ženi ili samo onoj u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici

 

Tagovi: bojana genov, ingrid antičević marinović, maja mamula, mirjana krizmanić, potpomognuta oplodnja, udruga roda, ženska mreža

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM