Vijesti

09.12.2008. 15:48:12 - Tajana Broz

Lokalni izbori 2009

Počelo je odbrojavanje

Lokalni izbori 2009. godine odvijaju se u starom društvenom okruženju s novim zakonodavnim okvirom. Staro društveno okruženje, naročito ono političko, karakterizirano je malom političkom participacijom žena, te seksizmom koji nije samo u gostionicama nego i za saborskom govornicom. Novi zakonodavni okvir određen je Zakonom o direktnom izboru Gradonačelnika/ica te novim Zakonom o ravnopravnosti spolova. Postavlja se pitanje dali će novi zakonodavni okvir utjecati na staro društveno uređenje i kako.

STANJE: POLITIČKA PARTICIPACIJA

Istraživanja i analize političke participacije žena te okruženja u kojem se ona odvija pokazuje poraznu sliku.

Žene prosječno participiraju u lokalnim vlastima sa 15% u gradovima i županijma te svega 8% u općinama. Na nacionalnoj razini je situacija nešto bolja te je žena malo vise od 20% u Saboru i Vladi, no tu zabrinjava sto taj udio stagnira već 5 godina. Odnosno parlamentarni izbori 2007. nisu donijeli nikakve promjene u odnosu na parlamentarne izbore 2003. godine, dapače čak se smanjio udio žena u Vladi. Uočeno je da su parlamentarne stranke manje sklone kandidirati žene od neparlamentarnih stranaka (30% naspram 21%) te da su pojedine parlamentarne stranke poput HSS, HSLS i HSP imale liste na kojima uopće nije bilo žena.

Programi političkih stranaka minimalno su se bavili pitanjima statusa žena u društvu, primjerice HDZ gotovo da uopće nije u svom programu spomenuo imenicu žena. Tu je možda izuzetak bio SDP, ali ne dovoljan.

Promidžbeni materijal političkih stranaka tijekom kampanje je reproducirao rodne stereotipe. Žene su se u TV spotovima u pravilu pojavljivale u podjednakom broju kao i muškarci, ali u različitim socijalnim ulogama.Žene sumlade studentice i majke, zaposlenice u djelatnostima koje ne podrazumijevaju profesionalnu karijeru. Muškarcisu aktivniji i imaju uloge proizvođača/radnika i gospodarstvenika.

Istraživanje Povjerenstva za medije pokazalo je da jeu emisijama emitiranim tijekom parlamentarne izborne kampanje na nacionalnim televizijama od ukupnog broja gostiju predstavnika/ca političkih stranaka, samo njih 16% su bile žene što je gotovo dvostruko manje od ukupnog broja kandidiranih žena (29% je bilo ukupno kandidiranih).

Medijska prezentacija žena generalno još uvijek zadržava diskurs stereotipnog doživljavanja i prikazivanja žene kao osobe čija je uloga u životu primarno uloga supruge i majke. U gotovo svim člancima/intervjuima/portretima žena koje su uspjele u nekoj sferi javnog života, napominje se njihov bračni/obiteljski status, a uspjeh u poslu uvijek je popraćen isticanjem obitelji/djece kao prioriteta u njihovom životu. Ako svemu ovome dodamo seksizam koji je i više nego prisutan u političkom životu (sjetimo se samo slučaja Damira Kajina i Marijane Petir ili Mladena Pavića i Ljubice Lalić, da ne spominjemo seksističku antologiju madraca i mudraca te vise rađaj, manje pričaj) te činjenicu da je nemoguće uopće primijetiti da ijedna politička stranka ima strategiju na koji način povećati uključivanje žena u politiku (samo primjera radi niti jedna stranka nije donijela plan djelovanja koji je bila dužna prema starom ZORS-u), možemo zaključiti da društveno okruženje za političku participaciju žena u najmanju ruku nije sjajno.

NOVI ZAKONODAVNI OKVIR

Na narednim lokalnim izborima po prvi puta ćemo direktno birati načelnike/ce, gradonačelnike/ce i župane/ice te više neće biti Poglavarstava. Iskustva pokazuju da žene puno lošije prolaze kod direktnog izbora odnosno u većinskim izbornim sustavima jer teže dobivaju stranačku nominaciju i teže bivaju izabrane. Također biranje poglavarstva je u pravilu dovodilo do toga da se na ispražnjena mijesta u vijećima imenuju žene te time povećava udio žena u tijelima vlasti. Sada gradska vijeća postaju najvažnije i gotovo jedine političke arene i time će vjerovatno ona postati nedostupnija ženama.

Istovremeno je u srpnju donesen novi Zakon o ravnopravnosti spolova koji u dijelu vezanim uz političke stranke kaže:

Članak 12.

(1) Provođenjem posebnih mjera promicat će se ravnopravno sudjelovanje žena i muškaraca u tijelima zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, uključujući javne službe te postupno povećavati uključivanje podzastupljenog spola tako da njegova zastupljenost dosegne razinu njegovog udjela u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske. 

(2) U svrhu ostvarivanja cilja iz stavka 1. ovoga članka uvodit će se posebne mjere kada je zastupljenost jednoga spola osjetno neuravnotežena. 

(3) Osjetna neuravnoteženost jednog spola u smislu stavka 2. ovoga članka postoji ako je zastupljenost jednog spola u tijelima političkog i javnog odlučivanja niža od 40%.

(4) Pri imenovanju u državna tijela i tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i druge pravne osobe s javnim ovlastima, mora se voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti oba spola. 

(5) Pri imenovanju članova diplomatskih predstavništva, članova odbora, povjerenstava i izaslanstva koja zastupaju Republiku Hrvatsku na međunarodnoj razini, državna tijela dužna su voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca.

Članak 15.

(1) Prilikom utvrđivanja i predlaganja liste kandidata/tkinja za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, za izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i za izbor članova u Europski parlament političke stranke i drugi ovlašteni predlagatelji dužni su poštivati načelo ravnopravnosti spolova i voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama sukladno članku 12. ovoga Zakona.

(2) U cilju provedbe stavka 1. ovoga članka političke stranke i drugi ovlašteni predlagatelji pri utvrđivanju izbornih lista dužni su uvoditi posebne mjere na način da zastupljenost muškaraca i žena na listama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, članova u predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i članova u Europski parlament ne bude osjetno
neuravnotežena, sukladno članku 12. stavku 3. ovoga Zakona. Sukladno članku 12. stavku 1. ovoga Zakona postupno povećanje podzastupljenog spola mora se postići najkasnije prigodom provedbe trećih redovitih izbora od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Za nepoštivanje ovih odredbi predviđene su sankcije:

Političke stranke i drugi ovlašteni predlagatelji koji prilikom predlaganja lista kandidata/tkinja za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i za članove u Europski parlament koji ne poštuju načelo ravnopravnosti spolova utvrđeno člankom 15. ovoga Zakona te ne vode računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama sukladno članku 12. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 50.000,00 kuna za izbore za zastupnike u Hrvatski sabor i članova u Europski parlament, novčanom kaznom od 40.000,00 kuna za izbore za članove gradskih vijeća i županijskih skupština, odnosno novčanom kaznom od 20.000,00 kuna za izbore za članove općinskih vijeća.

Ostaje pitanje kako će se utvrđivati neuvođenje posebnih mjera prije 3. izbornog ciklusa. Nažalost Vlada, a posljedično i parlamentarna većina odbila je definiranje postupnosti na način da u prvom ciklusu zastupljenost žena na listama bude 30%, u drugom 35% te u trećem 40%. Ovdje valja napomenuti da će za lokalnu razinu 3. izborni ciklus biti za 8 godina. Nameće se pitanje što su političke stranke voljne napraviti po pitanju političke participacije žena u tih narednih 8 godina, počevši već od ovih izbora za 8 mjeseci.

CESI je izradila preporuke za povećanje političke participacije žena koje se odnose na stranačku i institucionalnu razinu. Smatramo da je potrebno učiniti sljedeće:

Stranačka razina

  • Izraditi plan djelovanja za postizanje uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca.
  • Izraditi strategiju za uključivanje žena u stranku.
  • Poticati osnivanje, osnaživanje i djelovanje  stranačkih organizacija žena na svim razinama stranke.
  • Organizirati i/ili poticati edukaciju članica stranke.
  • Istražiti i analizirati potrebe i interese članica stranke te žena općenito.
  • Uvesti rodne kvote u stranačke statute.
  • Izrađivati rodno osjetljive stranačke programe.
  • Osuditi i sankcionirati seksističke i diskriminatorne istupe pojedinih članova/članica stranke.
  • U komunikaciji s javnošću i političkoj promidžbi izbjegavati stereotipno prikazivanje žena.
  • Promovirati rodnu ravnopravnost kao temeljnu društvenu vrijednost.

Institucionalna razina

  • U izradu i provođenje javnih politika uključiti rodnu perspektivu.
  • Stvarati rodno osjetljive proračune na svim razinama.
  • Podupirati rad institucionalnih mehanizama za promicanje ravnopravnosti spolova.
  • Osigurati ravnomjernu zastupljenost žena i muškaraca u javnim tijelima.
  • Uvažavati i promicati rodno osjetljivu statistiku.
  • Promovirati rodnu ravnopravnost kao temeljnu društvenu vrijednost.

Sagledavajući sve navedeno vidimo da je politička participacija žena mala, prije svega kao produkt patrijarhalnog i seksističkog drustva i za početak potrebno je da se političke stranke maksimalno potrude da se u predizborno razdoblje uvede 0 tolerancije na seksizam (kakav primjerice trenutno proživljavaju i proživljavale su predsjedničke i potpredsjedničke kandidatkinje u Americi), da se lokalna politička participacija nakon ovog izbornog ciklusa dovede na nacionalnu razinu od 20% kao neki minimum minimuma, odnosno na 30% koliko većina stranaka tvrdi da ima članica te da stranke rodnu ravnopravnost i pitanja statusa žena uvrste u svoje stranačke programe. Također je važno da se lokalna povjerenstva kao mehanizam za promicanje ravnopravnosti spolova aktivno uključe u promicanje političke participacije žena i da monitoriraju cijeli proces kandidiranja te same kampanje.

Na kraju možemo zaključiti da nama svima osiguranje rodne ravnopravnosti kao temelja demokratskog i pravednog društva treba biti prioritet već danas, a ne 2020. godine.

Tagovi: lokalni izbori, zakon o ravnopravnosti spolova

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM