U fokusu

Za dokaz silovanja sudu bit će dovoljno da je žrtva rekla “ne”

Svakih 17 dana jednu je ženu u Hrvatskoj lani usmrtio obiteljski nasilnik. Od ukupno 21 žrtve, 13 su ubili muževi, tri su ubili očevi, a četiri sinovi. Ubojstvo člana obitelji kažnjavat će se, izvjesno je, teže nego kada se ubije neku drugu osobu. S druge strane, ubojstvo koje je izazvano dugotrajnom patnjom i zlostavljanjem iz kojega žrtva ne vidi drugi izlaz do ubojstva moglo bi se kažnjavati blaže.

Za dokaz silovanja sudu bit će dovoljno da je žrtva rekla “ne”

Svakih 17 dana jednu je ženu u Hrvatskoj lani usmrtio obiteljski nasilnik. Od ukupno 21 žrtve, 13 su ubili muževi, tri su ubili očevi, a četiri sinovi. Ubojstvo člana obitelji kažnjavat će se, izvjesno je, teže nego kada se ubije neku drugu osobu. S druge strane, ubojstvo koje je izazvano dugotrajnom patnjom i zlostavljanjem iz kojega žrtva ne vidi drugi izlaz do ubojstva moglo bi se kažnjavati blaže.

Riječ je o dvjema intervencijama u Kazneni zakon koje su dio sveobuhvatnih promjena o kojima je radna skupina za izmjenu Kaznenog zakona u Opatiji, na savjetovanju Udruženja za kazneno pravnu znanost i praksu, upoznala stručnu javnost.

Ubojstvo iz samilosti

Obje intervencije motivirane su odredbama Konvencije Vijeća Europe o borbi protiv nasilja nad ženama i kućnog nasilja. Prva odredba znači da, ako je muškarac zlostavljač i ubije suprugu, za to će se ubojstvo kazniti teže nego za “obično”, a druga da će žena koja je nakon godina patnji presudila zlostavljaču suprugu za to biti kažnjena nešto blaže. Nešto blaža kazna za ubojstvo predviđena bi bila i kada je ono počinjeno na zahtjev žrtve i iz samilosti zbog njena teškog zdravstvenog stanja.

Šefica radne skupine za izmjenu Kaznenog zakona dr. Ksenija Turković s Pravnog fakulteta u Zagrebu navela je i da će bitnih promjena biti i kod seksualnih delikata. Osnovna je izmjena već kod silovanja, i to tako da se za postojanje ovog djela više neće tražiti upotreba sile ili prijetnje kod počinitelja, već je dovoljno da je žrtva rekla da ne želi spolni čin. U usporedbi s prošlom godinom, povećan je i broj silovanja, sa 66 na 68. U praksi se do sada, o čemu je govorila sutkinja Vrhovnog suda Ana Garačić, u pravilu tražilo da je žrtva pružala otpor, i to aktivan fizički otpor. Promjene će biti i u odnosu na to da će biti jasno koje su to radnje kod silovanja. Cilj je da se u praksi više ne događaju slučajevi kakav je bio u Gospiću kada je sudac zaključio da je guranje prsta u anus žrtve radi zadovoljenja seksualne pohote isto što i rukovanje.

Odnos s malodobnikom

U radnoj skupini za izmjenu Kaznenog zakona raspravljalo se i o tome s koliko se godina treba dopustiti stupanje u spolne odnose. U Nizozemskoj je ta granica 12 godina. Bilo je zagovornika da se kod nas ta dob stavi na 16 godina, no ipak je seks na kraju dopušten sa 14. Novost bi bila i da se kod kaznenog djela spolnog odnošaja s djetetom uzme u obzir dobna razlika, pa stupanje u seksualni odnos ne bi bilo kažnjivo ako je odnos relativnih vršnjaka, a razlika nije veća od 4 godine.