U fokusu

Vesna Teršelič dobitnica povelje “Diana Budisavljević” za 2010.

Novoutemeljenu nagradu “Diana Budisavljević”, a koju dodjeljuje Srpsko narodno vijeće, dodijeljena je Vesni Teršelič, za njen dugogodišnji rad na kulturi mira, antiratnim kampanjama, nastojanja da žrtve rata ne budu zaboravljene, kao i napori da se zajednice u bivšoj Jugoslaviji suoče sa proteklim teškim vremenima.

Vesna Teršelič dobitnica povelje “Diana Budisavljević” za 2010.

Novoutemeljenu nagradu “Diana Budisavljević”, a koju dodjeljuje Srpsko narodno vijeće, dodijeljena je Vesni Teršelič, za njen dugogodišnji rad na kulturi mira, antiratnim kampanjama, nastojanja da žrtve rata ne budu zaboravljene, kao i napori da se zajednice u bivšoj Jugoslaviji suoče sa proteklim teškim vremenima.

Uz spomenutu nagradu, Srpsko narodno vijeće dodijelilo je i priznanje “Nikola Tesla” za doprinos razvoju srpskih institucija koje je uručeno predsjedniku SDSS-a Vojislavu Stanimiroviću te priznanje “Svetozar Pribičević” za unapređenje odnosa između Hrvata i Srba Vesni Škare Ožbolt i Ivici Vrkiću, tadašnjim predstavnicima Vlade u procesu mirne reintegracije.

Priznanje “Gojko Nikoliš” za afirmaciju antifašističkih vrijednosti pripalo je bivšem saborskom zastupniku, profesoru Nikoli Viskoviću iz Splita koji je bio spriječen da dođe, ali koji je po riječima Milorada Pupovca, u vrijeme kad su se svi skrivali jedni od drugih, čuvao povjerenje i koji je vjerovao da će se ponovo uspostaviti dobri odnosi.

U ime nagrađenih prisutnima se obratila Vesna Teršelič, rekavši da je ovo priznanje velika čast za nju i sve mirovne aktiviste, ali i da bi Diana Budisavljeviće koja za spašavanje12.000 djece nikad nije dobila nikakvo priznanje, konačno trebala dobiti ulicu u Zagrebu.

Diana Budisavljević (Innsbruck, 15. siječnja 1891. – Innsbruck, 20. kolovoza 1978.) hrvatska je humanitarka i nezavisna socijalna aktivistica. Tijekom Drugog svjetskog rata u razdoblju od 1941. do 1945. potaknula i organizirala spašavanje iz ustaških koncentracijskih logora, sudjelovala u zbrinjavanju te vodila sustavne podatke o oko 12.000, uglavnom srpske djece te njihovih majki s područja Korduna i Kozare.