U fokusu

Feministička teološka rekonstrukcija početaka kršćanstva

U nakladi Teološkog fakulteta Matija Vlačić Ilirik iz Zagreba izašao je šesnaesti svezak Bibliothece Flaciane: Njoj na spomen – Feministička teološka rekonstrukcija početaka kršćanstva autorice Elisabeth Schüssler Fiorenza. Knjiga je prvi put objavljena prije tridesetak godina i naišla je na znakovite recepcije u akademskim i širim crkvenim i kulturnim krugovima.

Feministička teološka rekonstrukcija početaka kršćanstva

U nakladi Teološkog fakulteta Matija Vlačić Ilirik iz Zagreba izašao je šesnaesti svezak Bibliothece Flaciane: Njoj na spomen – Feministička teološka rekonstrukcija početaka kršćanstva autorice Elisabeth Schüssler Fiorenza. Djelo je s engleskoga prevela Marina Miladinov, a urednica je Lidija Matošević. Knjiga je prvi put objavljena prije tridesetak godina i naišla je na znakovite recepcije u akademskim i širim crkvenim i kulturnim krugovima.

Ne razmatra, kako bi se na prvi pogled činilo, ulogu žena u ranom kršćanstvu nego nastoji ranokršćansku pripovijest izreći na drugačiji način: feminističkim pristupom prepričavanju kršćanskih početaka, drugim riječima, novim pristupom postojećim vrelima nastoji se žene u ranom kršćanstvu postaviti u središte pozornosti promatrajući ih kao pripadnike vodstva ranokršćanskoga pokreta koji se, time, očituje kao pokret “sljedbeništva žena i muškaraca kao jednakih”.

Iz predgovora autorice hrvatskome izdanju: pišući Njoj na spomen nastojala sam pokazati da feminističko teorijsko djelo i kritička historiografija koje za svoj temelj uzimaju emancipacijsku praksu, a za cilj etičku viziju, nude teorijski okvir u kojemu možemo rasvijetliti istraživanje kršćanskih početaka. Kritička znanost na području povijesti religije može težiti jedino tome da svome teorijskom i povijesnom djelu prida suvremeno značenje. Takvo značenje treba postići i u povijesnom i u teološkom smislu želimo li da ono smijeni hegemonijske akademske i crkvene mitove o kršćanskim počecima, koji marginaliziraju žene i svode ih na pomoćnice muškaraca. Nadam se da se u takvu ranokršćansku viziju radikalne jednakosti, koju ova knjiga nastoji prenijeti, kao čitateljice neće uključiti samo žene, nego i muškarci, te da će se zajedno posvetiti borbi za ostvarenje te vizije u snazi božanskoga Duha.