U fokusu

Platforma 112 uputila poziv strankama

Počnimo zajednički uređivati državu vladavine prava

“Zahtijevamo politički sustav koji će umjesto kontrole građana osigurati građansku kontrolu nad tijelima javne vlasti, što se prvenstveno odnosi na osnivanje neovisnog nadstranačkog tijela u Saboru koje bi neovisno ocjenjivalo i davalo preporuke u odnosu na reformu pravosuđa, antikorupcijske mjere, procesuiranje ratnih zločina i učinkovitost institucionalnog okvira za zaštitu ljudskih prava”. To su samo neki od zahtjeva Platforme 112 predstavljeni jučer na konferenciji za medije održanoj u Kući ljudskih prava.

Počnimo zajednički uređivati državu vladavine prava

Ovo je jedinstvena akcija organizacija civilnog društva koje su pokazale zrelost i pokušale popisati sva pitanja važna građanima. Ujedno, ovo je poziv političarima da se uozbilje i da počnemo zajednički uređivati državu vladavine prava i institucija koje opslužuju sve građane, bez obzira na njihovu političku i ekonomsku moć”, rekla je Sanja Sarnavka iz Kuće ljudskih prava i udruge B.a.b.e., predstavljajući zahtjeve Platforme 112.

“Platforma 112 smatra da je prvenstveno važno da institucije vlasti budu stabilne, odgovorne i demokratične te da osiguravaju svim građanima jednak pristup pravdi. U takvom sustavu institucije se brinu o građanima pojedincima, njihovim pravima i potrebama na transparentan, stručan, efikasan i nepristran način,” istaknula je Saša Šegrt iz Transparency Internationala Hrvatske. Kako je dodala: “Smatramo da je za osiguranje nepovratnosti reformi pokrenutih tijekom pregovora o pristupanju važno osnovati jedan novi nadstranački mehanizam u Hrvatskom saboru, neovisno o zahtjevima EU.”  

“Zahtijevamo politički sustav koji će umjesto kontrole građana osigurati građansku kontrolu nad tijelima javne vlasti, što se prvenstveno odnosi na osnivanje neovisnog nadstranačkog tijela u Saboru koje bi neovisno ocjenjivalo i davalo preporuke u odnosu na reformu pravosuđa, antikorupcijske mjere, procesuiranje ratnih zločina i učinkovitost institucionalnog okvira za zaštitu ljudskih prava“, istaknula je Jelena Berković iz GONG-a. Kako je dodala: “inzistiramo na sveobuhvatnoj reformi izbornog zakonodavstva, posebno u odnosu na referendum, izborne jedinice i ukidanje pasivnog biračkog prava osobama osuđenima za teška kaznena djela. K tome, tražimo obrazovni sustav koji građane priprema za aktivno građanstvo, te inzistiramo na osiguranju slobodnog izražavanja volje naroda – od okupljanja na Markovom trgu do jačanja utjecaja novinarske struke na izbor glavnog urednika”.

“Korupcija je jedan od glavnih problema u našoj državi te će odlučnost i neselektivnost buduće Vlade u borbi za njeno suzbijanje biti veliki test njene uspješnosti u stvaranju bolje Hrvatske. Javni interes vidimo kao nit vodilju i načelo djelovanja svih nositelja javnih dužnosti te glavni kriterij za donošenje odluka“, istaknuo je Bernard Ivčić iz Zelene akcije. Kako je naglasio: “inzistiramo na zaštiti prirodnih i javnih resursa od partikularnih interesa – primjerice, iako je ukinut Zakon o igralištima za golf, potrebno je ukinuti i cijeli niz koruptivnih elemenata koji se nalaze u Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, Zakonu o poljoprivrednom zemljištu i Zakonu o prostornom uređenju i gradnji.” Kako je dodao: “istovremeno, tražimo veća izdavanja za odgojno obrazovni sustav koji će svakom građaninu/ki osigurati jednakopravnost prilikom upisa u vrtiće, škole i visokoškolske ustanove.”

“Svjesni činjenice da je veliki dio standarda zaštite ljudskih prava ugrađen u domaće zakonodavstvo zbog vanjskih pritisaka, očekujemo da se predano i sustavno štite prava nacionalnih manjina, LGBT skupina, osoba s invaliditetom i ženska prava. Posebnu pažnju stavljamo na zaštitu radničkih prava koja će i dalje biti izložena veliki pritiscima za njihovo smanjenje”, istaknuo je Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije. Kako je dodao: “Primjer pokušaja predizbornog kadroviranja policije upućuje nas na potrebu za jačanjem građanskog nadzora vojske, policije i sigurnosno-obavještajnih službi. Konačno, Hrvatska će u narednom razdoblju sve više biti uključena, kroz svoju vanjsku politiku, u pružanje pomoći drugim zemljama – ta pomoć mora biti primarno razvojna i temeljiti se na vrijednostima ljudskih prava i izgradnje mira”.

“Unutar ove koalicije, udruge osoba s invaliditetom postavile su zahtjeve koji se odnose na implementaciju Konvencije o pravima osoba s invaliditetom koju je Hrvatska potpisala među prvima u svijetu, ali dosad nije učinila gotovo ništa konkretno da ona zaživi u praksi”, istaknuo je Damjan Janjušević iz Udruge za samozastupanje. “Osobama s invaliditetom je dosta biti objektima milosrđa sustava socijalne skrbi – želimo položaj i status jednakopravnih građana, što nam jamči Konvencija. Stoga smo posebno zainteresirani za afirmaciju njenih članaka koji govore o poslovnoj sposobnosti, pravu na obrazovanje, rad i život u zajednici, te pravu na sudjelovanje u javnom i političkom životu”.

Tražimo odgovoran pristup provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina s posebnim naglaskom na članak 22. koji definira zapošljavanje, nakon osam godina postojanja ovog zakona Romi, Srbi, a djelomično i Bošnjaci nemaju jednake šanse za zapošljavanje,” istaknuo je Ljubo Manojlović iz Srpskog demokratskog foruma. Kako je dodao: “Hrvatska je potpisala Bečki Sporazum o sukcesiji i aneksom G se obavezala na pravednu naknadu izbjeglicama i povratnicama. Međutim, ne samo da se ova obaveza ne provodi odgovorno, već je u svibnju izmijenjen Zakon o područjima posebne državne skrbi tako da je ozakonjena diskriminacija prema povratnicima na temelju nacionalnog porijekla i područja na kojem ostvaruju svoja prava, a u odnosu na stambeno zbrinjavanje, tj. prava otkupa, doniranja stanova i kuća te boravak u kućama i stanovima.”

“Smatramo nužim dosljedno i nepristrano suočavanje s prošlošću te ozbiljan pristup nasljeđu rata – učinkovito i neselektivno istraživanje i procesuiranje ratnih zločina, s naglaskom na pokretanje istraga i procesuiranje svih slučajeva u kojima postoji sumnja počinjenja ratnog zločina kao i unapređenja sustava podrške žrtvama i svjedocima, te uspostavljanje sustava zaštite i odštete za žene žrtve ratnog silovanja”, naglasila je Emina Bužinkić iz Documente – Centra za suočavanje s prošlošću. Kako je dodala: “specifično važnim držimo ukidanje Zakona o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije. Zahtijevamo i pokretanje procedure za osnivanjem Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o svim žrtvama rata (REKOM) u suradnji s vladama drugih post-jugoslavenskih zemalja te uspostavljanje drugih mehanizama za rasvjetljavanje sudbine svih nestalih u ratovima na području bivše Jugoslavije. Osim toga, od buduće vlasti zahtijevamo osiguranje obeštećenja svih civilnih žrtava rata”.

Na kraju, Platforma 112 upućuje javni poziv strankama, koalicijama i nezavisnim listama da se, prije izlaska građana i građanki na birališta, javno očituju o naših 112 konkretnih zahtjeva. 21. studenog 2011. organizirat ćemo sučeljavanje predstavnika stranaka i nezavisnih lista s predstavnicima Platforme 112, na kojem će kandidati/kinje imati priliku obrazložiti svoje prihvaćanje ili neprihvaćanje pojedinih zahtjeva. 

 

Platformu 112 čine: B.a.B.e., Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI), Centar za LGBT ravnopravnost, Centar za mirovne studije (CMS), Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, GONG, Kuća ljudskih prava, Pravo na grad, Srpski demokratski forum, Transparency International Hrvatska, Udruga za društvenu afirmaciju osoba s  duševnim smetnjama – Sjaj, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu, Udruga za promicanje inkluzije, Udruga za promicanje istih mogućnosti, Udruga roditelja djece s posebnim potrebama “Put u život – PUŽ”, Udruga za samozastupanje, Zbor istraživačkih novinara, Zelena akcija.

Platformu 112 podržavaju: Hrvatska udruga gluhoslijepih osoba Dodir; Hrvatski savez slijepih; Centar inkluzivne potpore IDEM; Domine Split; Centar za građanske inicijative Poreč; Centar za podršku i razvoj civilnog društva DELFIN Pakrac; Kurziv – platforma za pitanja kulture, medija i društva; Koalicija udruga Info zona; Radio Mreža; Udruga za promicanje ljudskih prava i medijskih sloboda CENZURA PLUS; Udruga Fade In; Centar za mir, pravne savjete i psihosocijalnu pomoć Vukovar; Zelena Istra; Udruga Delta; Udruga za razvoj civilnog društva SMART; Ženska soba; Forum za slobodu odgoja; Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga; Eko-Zadar; Brodsko ekološko društvo; Zeleni Osijek; Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce; Eko Pan; Krka Knin; Ekološko turistička udruga Šolte; Eko-eko Komin; MIRamiDA Centar regionalne razmjene mirovnih iskustava; Zeo Nobilis.

Postupak prikupljanja podrške je zamišljen kao otvoreni proces, te očekujemo da će zahtjevi Platforme 112, uz dosadašnju podršku 28 udruga, imati široku podršku svih zagovaratelja vladavine prava kao stvarnog uporišta djelovanja pojedinaca, institucija i političke elite.