U fokusu

Banishanta nestaje u vodi

Banishanta je bordel na otoku u Bengalskome zaljevu koji ima svojega imama, obitelji koje žive u kolibama i brane ih od rijeke nasipima, svojega proroka,  luđaka Ismaila. Film “Loše vrijeme” pun je dobro odmjerenih crtica iz života i uvida u nutarnji život aktera i njihova pogleda na situaciju društva u malom koje stoji postrance od Društva.

Banishanta nestaje u vodi

Banishanta je bordel na otoku u Bengalskome zaljevu koji ima svojega imama, obitelji koje žive u kolibama i brane ih od rijeke nasipima, svojega proroka,  luđaka Ismaila. Film “Loše vrijeme” pun je dobro odmjerenih crtica iz života i uvida u nutarnji život aktera i njihova pogleda na situaciju društva u malom koje stoji postrance od Društva. Ipak, Banishanta nije ni utopija ni distopija,  Banishanta je jednostavno, kako riječ kaže “mirno mjesto” koje se priprema za ciklon koji odnosi živote, mjesto koje se priprema za svoju propast na koju stalno podsjeća Ismail.

       U međuvremenu, traje životna priča prelijepe Khadi i Sohela, vozača čamca koji dovodi mušterije i pati kada Khadi uzima mušteriju u svoju sobu. Oni planiraju odlazak s otoka, a iz filma saznajemo za koliko stotina taka se prostituira Khadi, a koliko plaćaju televizor i DVD uređaj na kojem gledaju Khadin omiljeni film- o ženi koja vara muža prostituirajući se za skupe darove.

    Pratimo priču voditeljice bordela Razie koja je i aktivistkinja za prava seksualnih radnica, Razie koja svoju kći vodi u školu i brani je od ponižavanja zbog mjesta s kojeg dolazi, Razie koja želi svoje žensko dijete odvesti s Banishante k rođacima kako ne bi krenula njenim stopama. Ona smatra kako je seksualni rad plod “društvene nepravde”  i kako su sve žene i djevojke “završile ovdje kao žrtve izrabljivanja”. Ona govori i o odnosima s muškarcima koji su često grubi i nasilni i kojima “prodaje dostojanstvo” koje se kida, dio po dio.

     Redatelj Giovani Giommi prati i priču odrastanja dječaka Raja i majke mu Sephalie koja ima troje djece od troje mušterija. Iako je u razgovoru s publikom u petak 02.03. na ZagrebDoxu priznao kako je u film “Loše vrijeme” svjesno upleo metaforiku na više razina, smatram da o samoj instituciji prostitucije, barem u društvenome sklopu iz filma, žene govore samostalno i samosvjesno uz tek pokoji redateljev komentar, poput izbora miješanja ženskih glasova na početku filma koji govore o tome kojim su spletom okolnosti bile prisiljene baviti se prostitucijom ili izbora prizora prostitutke na suđenju u Khadinom omiljenom filmu.