U fokusu

Zabrinjavajuće stanje

Žene u Dalmaciji prepuštene same sebi

Žene u Dalmaciji prepuštene same sebi

Posljednji nasilni incident koji se dogodio u Podstrani kraj Splita i šokirao javnost razinom brutalnosti ponovno je aktualizirao pitanje ravnopravnosti spolova u relativno patrijarhalnoj Dalmaciji te nas podsjetio na rastući problem nasilja nad ženama. 

 U posljednjih nekoliko godina zabilježeno je nekoliko dobro poznatih brutalnih slučajeva silovanja i ubojstva, uključujući posljednji na Marjanu u kojem je stradala državljanka Meksika. Ovaj najnoviji slučaj u Podstrani možda samo srećom ili zaslugom liječnika nije završio fatalnim ishodom. Navedeni slučajevi zapravo pokazuju da je nasilje nad ženama definitivno regionalni problem. U službenoj statistici možda nema nekih značajnijih odstupanja, ali situacija na terenu sasvim sigurno ne zadovoljava.


Jedino sklonište za žrtve nasilje prima tek devet osoba

Istražili smo ima li u Splitu i Dalmaciji kvalitetnih udruga i institucija koje skrbe o ravnopravnosti spolova i zbribnjavanju žena, žrtava nasilja i zatekli poražavajuću situaciju. U institucionalnom smislu ne postoje programi prevencije ni zaštite žrtava nasilja. Jedina ‘sigurna kuća’ u Splitu koja pokriva područje dvije županije, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske je sklonište Caritasa koje može primiti tek devet osoba.

Malo bolja situacija je s udrugama, pa se tako s prevencijom nasilja nad ženama i spolnom diskrimancijom bave, primjerice, udruge Cenzura plus i Domine. Blanka Čop iz Cenzure nam je potvrdila da je situacija nezadovoljavajuća u smislu zbrinjavanja žrtava nasilja. ‘U sklonište Caritasa dolaze žene koje je MUP već registrirao u sustav kao žrtve nasilja i njihov kapacitet je nedovoljan. Naša udruga ima projekt za prevenciju diskriminacije i mi smo kontakt točka za pučkog pravobranitelja. Mi pružamo žrtvama nasilja pravnu pomoć i savjete i uvijek smo otvoreni za njih’, kaže nam Blanka Čop.

Doznali smo da je tek nedavno uklonjen problem financiranja skloništa Caritasa koji će sada podupirati grad s trećinom te s isto toliko županija i resorno ministartsvo. Podsjetimo da je prije godinu i pol dana zbog neriješenog financiranja bilo zatvoreno još jedno sklonište u Splitu koje je vodila udruga Mirta. Sada Split ima Caritasovo sklonište, a ako imamo u vidu da u tom sklopu glavnu riječ ima crkva, jasan je temeljni nesporazum, s obzirom na dobro poznati svjetonazor Katoličke crkve u muško-ženskim odnosima.

Malo optimizma donio nam je razgovor s članicom predsjedništva Foruma žena Sandrom Mitrović Nikšić koja nas je informirala o tome da je vlast riješila na državnoj razini model financiranja skloništa, ali da je prevencija i edukacija potpuno izostala. 

‘Organiziranje i financiranje sigurnih kuća kojih definitivno fali u Dalmaciji sada je riješeno i utvrđen je standard koliko treba županija imati osiguranih mjesta u tim objektima u odnosu na broj stanovnika. No, puno veći problem je izostanak prevencije. Kada žrtva dođe u sigurnu kuću, to je već kraj procesa i nasilje je već počinjeno. Treba naći pravi oblik prevencije, moramo žrtvama dati svaku, materijalnu i moralnu podršku, ali treba i s nasilnicima provoditi psihosocijalni tretman‘, tvrdi Sandra Mitrović. Po njenom mišljenju, važan korak u tom smislu je i novi program u školama koji je uveo ministar obrazovanja. ‘Seksualni odgoj kao važan segment zdravstvenog odgoja je prvi korak u boljoj informiranosti i prevenciji. Protivnici tog programa zatvaraju oči pred činjenicom da imamo veliki poreast neželjenih trudnoća. Edukacija će to sasvim sigurno značajno umanjiti’,  rekla nam je Mitrović.

{slika}
Može se zaključiti da je položaj žena na širem splitskom području i u Dalmaciji znatno lošiji u protekla dva desetljeća i zbog pogubnog utjecaja deindustrijalizacije i pada zaposlenosti, posebno žena. Nestale su velike tvrtke koje su zapošljavale većinom žensku radnu snagu, nabrojimo samo Jugoplastiku, Jugovinil, Dalmatinku iz Sinja, Koteks, Dalmu, Uzor i još mnoge manje tvrtke i u tom procesu su izgubljene tisuće radnih mjesta. 

To je rezultiralo umanjenom ekonomskom neovisnošću žena u Dalmaciji i polaganim gubljenjem ravnopravnog socijalnog statusa. Isto tako se ne može ignorirati sve prisutniji globalni trend percepcije žene kao seksualnog objekta u svim medijima i sferama drštva. Na kraju se dogode drastični socipatski ispadi i nasilje koje nije nemoguće povezati s ekonomskim i socijalnim trendovima ne samo u Dalmaciji, nego i šire, u Europi.