U fokusu

EUROPA JE PODBACILA

Tribina o politikama izbjegličke zaštite: Potrebno je staviti fokus na ljude, a ne na granice!

Tribina o politikama izbjegličke zaštite: Potrebno je staviti fokus na ljude, a ne na granice!

I.Z.

Na Fakultetu političkih znanosti jučer je održana tribina i okrugli stol “Izbjeglička kriza i politike izbjegličke zaštite u Europskoj uniji i Hrvatskoj” na kojoj je zaključeno da je nužno uključivanje Vijeća sigurnosti UN-a u postojeću situaciju, a upućen je i poziv institucijama da uvedu institut privremene zaštite te promijene retoriku i stave fokus na ljude, a ne granice.

Na tribini su govorili Drago Župarić Iljić iz instituta za migracije i narodnosti, Vedrana Baričević i Viktor Koska iz CEDIM-a i Fakulteta političkih znanosti, a sudionice i sudionici okruglog stola su bili Goranka Lalić Novak s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Josip Esterajher, glavni tajnik Ureda za izbjeglice i prognanike 90ih te predstavnici i predstavnice Centra za mirovne studije i Crvenog križa. Poseban gost bio je Nader Wacech, mladić iz Sirije koji je nazočnima ispričao o situaciji u vlastitoj zemlji.

Na tribini su predstavnici/e Instituta za migracije i narodnost te CEDIM –a podsjetili okupljene na razliku između migranta i izbjeglice, na standarde azila i situaciju u ratnoj Hrvatskoj 90ih godina. Župarić Iljić je jasno rekao da se u trenutnoj, uvjetno rečeno, krizi radi o izbjeglicama, a ne migrantima. Ponajprije jer njihov odlazak iz zemlje nije dobrovoljan, njihov ekonomski status posljedica je političke situacije. Također, naglasio je da je apsurdno govoriti o izbjegličkoj ili migrantskoj krizi jer rat u Siriji traje već godinama te da je jedina kriza – kriza zajedničkog europskog instrumenta azila koji je podbacio.

“Europska unija je podbacila u odgovoru na izbjegličku krizu jer su postojeće politike stvarane u odnosu na slobodno tržište i zajedničke granice”, naglasila je Vedrana Baričević. Također, nadodala je da su trenutni uvjeti za azil na minimalnim standardima te da se bitno razlikuju od zemlje do zemlje. Politiku kvota koju predlaže EU ne smatra zadovoljavajućim rješenjem jer je nemoguće postići odgovarajuću raspodjelu odgovornosti među državama.

Hoće li Hrvatska zatvoriti granice?

U svijetu danas postoji gotovo 35 milijuna izbjeglica, što je jedna velika nacija. Samo za vrijeme rata 90ih godina u Hrvatskoj je boravilo 650.000 osoba, što prognanika, što izbjeglica. “Postavlja se pitanje koliko izbjeglica Hrvatska može primiti te hoće li zatvoriti granice”, naglasio je Viktor Koska. Nadodao je da je na Hrvatskoj da odluči hoće li ovo tretirati kao humanističku krizu ili će zatvoriti granice.

Okrugli stol sastojao se od rasprave o situaciji s pravnog aspekta. Lalić Novak je naglasila su većina tražitelja azila (općenito) u zemlju ulazi neregularno prvenstveno zbog sustava koji nalaže da se azil u nekoj zemlji može steći tek kad si na teritorij te zemlje. Migracije ovog tipa, nadodala je, nisu novost. “To je nešto što se stalno događa, a tražitelje se ne kažnjava ako se odmah obrate nadležnim institucijama. Standardi azila nisu minimalni, s obzirom na početke oni ipak napreduju”, kazala je Lalić Novak.

“Treba izbjeći nametanje kriznog diskursa kako ne bi došlo do ishitrenih i nezadovoljavajućih rješenja”, kazao je Mitre Georgiev iz Centra za mirovne studije. Centar poziva institucije da uvedu institut privremene zaštite te promijene retoriku i stave fokus na ljude, a ne granice.

Na upit o stanju na terenu (u Hrvatskoj) govornici su rekli da je zadovoljavajući. Iako je izostalo mnogo toga, smatraju da su izbjeglice dovoljno informirane o traženju azila te su im osnovne potrebe zbrinute.
Također, smatraju nužnim uključivanje Vijeća sigurnosti i UN-a u postojeću situaciju jer EU pokazuje da sama ne može riješiti izbjegličku krizu. Smatraju da će biti nužna pomoć svih članica Unije, a na konkretna rješenja ili ujednačenu zajedničku akciju ćemo – čekati.