Posljednjih nekoliko godina, a posebice od američkih izbora 2016. godine, intenzivno se radi na proučavanju dezinformacija i njihovog štetnog utjecaja na različita područja života. Kako će se u Hrvatskoj tijekom 2024. i 2025. godine održati četiri izborna ciklusa, stručnjaci/kinje već su upozorili/e da bi predstojeće kampanje mogle biti nabijene dezinformacijama i manipulativnim narativima. Međutim, u svemu navedenom rodna dimenzija dezinformacija ostaje relativno neprepoznata.
Postojeća literatura suglasna je oko činjenice da se patrijarhalni obrazac utišavanja žena i nasilja nad ženama u fizičkom svijetu sve više prenosi i u online sferu te kao jednu od strategija u tom smislu ističe fenomen „rodnih dezinformacija“ (1,2,3,4).
Kad je riječ o ženama u politici, dezinformacijske kampanje najčešće uključuju napade, agresiju te online zastrašivanje i uznemiravanje i koriste se postojećim rodno stereotipnim okvirima o ženama u politici. Cilj svega navedenog je slanje poruke da ženama nije mjesto u političkom životu. Ovisno o načinu oblikovanja priče od strane različitih aktera (narativu), rodna se stereotipizacija očitava u prikazima javno istaknutih žena kao nepouzdanih, nedovoljno pametnih, previše emocionalnih, devijantnih, nemoralnih, pretjerano seksualnih, ljutih ili ludih osoba, ali i žrtava kojima je potrebna zaštita. Sve to ih čini nepogodnima za sudjelovanje u javnom i političkom životu. I bez dezinformacijskih kampanja, ranije analize pokazale su da izborne kampanje u Hrvatskoj „podliježu uobičajenim stereotipima o ženama kao nedovoljno adekvatnima za ravnopravno sudjelovanje u politici s muškarcima“.
Imajući na umu složenost fenomena rodnih dezinformacija i dezinformacijskih kampanja, u nadolazećim izbornim kampanjama bavit ćemo se rodnim dezinformacijama koje će pratiti politički istaknute žene. Važno je naglasiti da je to samo jedna od dimenzija ovog fenomena kojeg se nadamo u cijelosti obuhvatiti kroz članke ove rubrike.
Slučaj Sandre Benčić
S obzirom na recentna događanja, prva analiza će se baviti narativima koji su u zadnjih nekoliko tjedana pratili Sandru Benčić, kandidatkinju za premijerku stranke Možemo na ovogodišnjim izborima.
I prije najave kandidature, različiti javni akteri nazivali su je „histeričnom“, komentirali njeno odijevanje i sl. (1,2,3,4). Na seksističke i mizogine napade na politički istaknute žene odgovorile su i saborske zastupnice i gradonačelnice okupljene oko inicijative „Niti jedna nije sama!“. Povod su bili višemjesečni seksistički napadi na gradonačelnicu Samobora, Petru Škrobot.
U trenutku najave Benčić kao kandidatkinje za buduću premijerku, diskurs se dodatno zaoštrio. Različiti mediji i javni akteri su objavljivali detalje njene biografije insinuirajući da je njeno djelovanje i djelovanje udruga u kojima je radila „financirao Soros“, govorilo se da „viče iz petnih žila“ u Saboru, „da nije u stanju voditi ni vlastiti obrt, a kako će RH“ i sl. (1,2,3). Ipak, najveći medijski interes pobudilo je njeno „motanje“, ispunjavanje imovinske kartice i višegodišnje studiranje.
Što Benčić mota?
Nakon prosvjeda „Dosta je! Odmah na izbore“, koji se održao 17. veljače na Markovom trgu, društvene su mreže i medije preplavile snimke na kojima Sandra Benčić nešto mota. Različiti akteri i profili na društvenim mrežama su insinuirali da Benčić „mota joint“, „ne može nastupiti bez stimulansa“ ili „nešto konzumira“. (1,2)
Nekoliko medija je kontaktiralo Sandru Benčić koja je izjavila da je u vrećici bio duhan (1,2), a isto je ponovila i u Saboru.
Za Libelu je rekla: „Ovo je sve skupa zaista smiješno, svi znaju da pušim duhan, molim vas, tko bi bio toliko neozbiljan da usred bijela dana pred toliko ljudi i policijom mota nešto drugo? Ovo je očito očajnički potez onih koji mi ne mogu naći ništa inkriminirajuće pa se bave onda ovakvim senzacionalističkim propitivanjima.“
Kako sa same snimke nije moguće utvrditi o kojoj se marki duhana radi (vidi se tek žuta vrećica), upitali smo Benčić o kojem se brandu radi. Benčić je rekla da ne želi promovirati brandove duhana kao ni samo pušenje, te kako je svjesna koliko pušenje negativno djeluje na različite aspekte života. „Zaista mi je žao što sam ikad počela pa mi ne pada na pamet da to promoviram“, dodala je.
Kako je tekao studij Sandre Benčić?
Iako se točan datum izbora još ne zna, početkom tjedna saznali smo da ćemo na izbore vjerojatno u travnju ili svibnju. No, i prije te objave izborna kampanja je krenula. Tako se uz snimku na kojoj se dovodi u pitanje potencijalna konzumacija opijata, Benčić našla i pod povećalom zbog trajanja njenog studija i otvorila su se brojna pitanja o njenoj kompetentnosti. (1,2,3)
To nije prvi put da se dovodi u pitanje kompetentnost člana/ice stranke Možemo; sličan narativ je pratio i Tomislava Tomaševića, a najčešće se govorilo kako „nema dana radnog staža“ (1,2). S vremena na vrijeme, taj narativ prati i ostatak stranke (1,2,).
Kako bi provjerio tvrdnje o studiju Sandre Benčić, Narod.hr navodi da su poslali upit Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu koji im je rekao da je Benčić fakultet upisala akademske godine 1996./1997., a da je diplomirala 2014. godine. Također, kažu da su im na fakultetu potvrdili da je drugu godinu fakulteta ponavljala jednom, a četvrtu čak tri puta.
Kako bismo provjerili medijske napise, i sami smo kontaktirali Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, kao i Sandru Benčić.
Benčić je pojasnila tijek njenog studiranja: „Natpisi da sam studirala ovoliko ili onoliko godina su smiješni; pa valjda je svima jasno da nitko ne studira toliko godina, nego ode s faksa pa se u nekom trenutku vrati na faks položiti zaostale ispite i diplomirati. Ja sam konkretno zadnji semestar odslušala 2001.g., ali sad ću vrlo detaljno iznijeti sve što se tiče tog studiranja: Pravni fakultet sam upisala 1996/1997 godinu i to uz plaćanje. Na prvoj godini sam imala prosjek ocjena iznad 4,0 pa sam narednih godina bila oslobođena plaćanja studija. Parcijalno sam upisala treću godinu (zbog pada na ispitu iz Statistike na zadnjem jesenskom roku) što je de facto pad druge godine, no s mogućnošću upisa nekih predmeta i slušanja treće. Nakon toga sam završila treću i odslušala četvrtu godinu studija: zadnja dva semestra studija upisala sam 2000/2001 godinu i time apsolvirala u ljeto 2001.”
Dodala je da je cijelo vrijeme studija paralelno radila i studentske poslove, a na trećoj godini fakulteta završila i Mirovne studije. Nakon što je odslušala četvrtu godinu, otišla je raditi. Navela je da je volontirala u CMS-u i bila uključena u izradu prvog Nacionalnog plana djelovanja za mlade i osnivanje Mreže mladih Hrvatske, kroz provedbu kampanje “Uključi se”. Osim toga, Benčić kaže da je radila za Europsku komisiju u RH te da je 2005. godine, zajedno s drugim kolegicama, osnovala tvrtku Razbor. Na fakultet se vratila u akademskoj godini 2004./05. kao izvanredna studentica te je davala ispite s 4. godine studija kako je stizala. Napominje da je tu godinu upisivala nekoliko puta, ne da bi slušala predmete, već polagala ispite.
“Naravno da je to bilo izazovno uz to da smo tek razvijale i gradile firmu, ali eto kad sam položila sve ispite spremila sam i diplomski rad na temu Komparativne analize pravnih normi u području zaštite od nasilja u obitelji, a sve na temelju istraživanja koje se provodilo u nekoliko zemalja regije u kojem sam sudjelovala kroz udrugu B.a.B.e i moja prva mentorica bila je profesorica Ksenija Turković iz Kaznenog prava. Taj diplomski rad je i predstavljen radnoj skupini za izmjenu Kaznenog zakona jer rad sadržava i prijedloge unapređenja kaznenopravnih odredbi za zaštitu od nasilja u obitelji. Tako je i bilo, a neki od prijedloga su zaista prihvaćeni od strane radne skupine i uvršteni u novi Kazneni zakon. S obzirom da mi je mentorica otišla na Europski sud za ljudska prava i da sam trebala i novog mentora, službeno sam diplomirala tek par godina kasnije kod profesora Derenčinovića. Inače, fakultet sam završila sa prosjekom ocjena vrlo dobar, a diplomirala s odličnim uspjehom”, zaključila je tijek studiranja Benčić.
Kazala je i da se njena diploma nalazi na Pravnom fakultetu koji je pod obnovom i skladišta su im na više od deset različitih mjesta. „Imam i primjerak diplomskog rada doma, kao i original diplome. Nema problema, tko god je zainteresiran, rado ću ih pokazati. Imam čak još i indeks pa se i tu sve može provjeriti. A za sve zainteresirane, uskoro ću napraviti video s čitanjem diplomskog rada pa ga svi mogu i pogledati“, rekla je Benčić.
Informacije koje je Narod.hr dobio od Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu o tijeku studija Sandre Benčić, potvrdila je i ona sama, ali i Pravni fakultet u odgovoru na upit koji smo im poslali. Dodali su: „Njezin se studij odvijao sukladno tada važećem zakonu te općim aktima Sveučilišta u Zagrebu i Pravnog fakulteta. Diplomirala je nakon što je ispunila sve zakonske pretpostavke obranom diplomskog rada pod naslovom Međunarodne i nacionalne norme u području zaštite od nasilja u obitelji, kojeg je izradila pod mentorstvom prof. dr. sc. Davora Derenčinovića.“
Dodatno, kazali su: „Studirala je kao redoviti student, s tim da je sukladno tadašnjim propisima jednom upisala ponavljanje druge godine studija. Imala je pauzu u studiju od akademske godine 2001./02. do uključivo 2004./05. (četiri akademske godine). Potom je sukladno propisima obnovila upis u četvrtu, u to vrijeme završnu godinu studija kao izvanredni student akademske godine 2005./06. te poslije još jedne godine prekida 2008./09. i 2009./10. Poslije naredne četiri godine prekida studija, diplomirala je u studenome 2014. Stoga je za zaključiti da je imala regulirani studentski status u ukupno osam akademskih godina, dok joj je studij bio u prekidu također osam akademskih godina.“ Benčić se nalazi i među diplomiranim pravnicima u njihovoj online bazi podataka, s datumom 11.11.2014. godine.
Kontaktirali smo i mjesta gdje Benčić navodi da je u međuvremenu radila/djelovala. Iz Centra za mirovne studije rekli su nam da je Sandra Benčić u CMS-u bila zaposlena od 01.10.2011. do 31.12.2017. godine. Dodatno, u članstvu njihove organizacije bila je od 16.11.2000. do 12.08.2020. godine. Što se tiče uloge u osnivanju Mreže Mladih Hrvatske, koja je i prošle godine polemizirana, Benčić je rekla da je nije osnovala, već da joj je to „prvi veći aktivistički angažman“ te da je kao volonterka CMS-a (jednog od osnivača MMH) bila uključena u aktivnosti oko sektora mladih, uključujući kampanju „Uključi se“. Iz MMH su nam odgovorili da je Sandra Benčić “bila jedna od 40 osoba koje su sudjelovale na jednodnevnom seminaru ususret osnivačkoj skupštini Mreže gdje su predstavnici organizacija osnivačica pričali o tome kako vide misiju i viziju Mreže. Tamo je sudjelovala kao jedna od dvije osobe u ime “Centra za mirovne studije-Mlade miramide“. Na osnivačkoj skupštini, ispred CMS-a, delegat je bio Andrija Vranić, dodali su iz Mreže.
Uz to, naglasili su da su MMH osnovale udruge (pravna tijela), a ne pojedinačne osobe te da Benčić nije sudjelovala u radu Upravnog odbora Mreže ni u kojem mandatu. CMS je, također, rekao da je Benčić kao njihova članica i aktivistkinja sudjelovala u dijelu aktivnosti koje su prethodile osnivanju MMH. I oni su rekli da su MMH osnovale organizacije, a ne pojedinci. Europska komisija u RH do trenutka objave ovog teksta nije poslala tražene podatke.
Ispunjavanje imovinske kartice
Narativ vezan za nekompetentnost Sandre Benčić došao je do izražaja i u ispunjavanju imovinske kartice. Naime, nakon pregleda imovinske kartice koju je prijavila ustanovljeno je da je iz nje izostavila mjesečnu najamninu koju plaća za stan u kojem boravi (1,2) te je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa najavilo otvaranje predmeta zbog nesklada u imovinskoj kartici. Benčić je priznala grešku i navela da je previdjela upisati iznos najamnine koju plaća, u iznosu od 580 eura mjesečno (1,2).
U kojoj je fazi njen predmet upitali smo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa koje nam je potvrdilo da su, po službenoj dužnosti, dana 18. rujna 2023. godine, otvorili predmet protiv obveznice Sandre Benčić vezano za mogući nesklad u imovinskoj kartici. „Navedeno ističem iz razloga što činjenica otvaranja predmeta ne znači nužno i pokretanje postupka odnosno radi se o dvije različite faze postupka”, komentirala je glasnogovornica Povjerenstva Mia Jurinić.
Uz to, dodala je: „Povjerenstvo je trenutno u fazi provođenja redovite provjere imovinskih kartica obveznice te će kada prikupi sve relevantne podatke, a ukoliko utvrdi postojanje pretpostavki za daljnje vođenje postupka, sukladno članku 42. Zakona o sprječavanju sukoba interesa („Narodne novine“, broj 143/21), zatražiti očitovanje obveznice i potom predmet uvrstiti na dnevni red neke od budućih sjednica“.
Benčić dodaje: „U trenutku kada me nazvao novinar koji je otkrio da nisam prijavila mjesečni rashod za rentu koju plaćam stanodavcu zaista nisam bila svjesna da rashod treba prijaviti u imovinsku karticu, već sam smatrala i uredno prijavila prihod koji imam od iznajmljivanja svog manjeg stana. No, odmah sam nazvala Povjerenstvo, prijavila samu sebe da sam pogriješila u imovinskoj i da nisam prijavila rashod za najam stana, te podnijela ispravak. Sjećam se da je taj dan to bila top tema u medijima kako nisam prijavila da plaćam stanarinu i to komercijalni najam stana 580 Eura, a kada sam navečer išla provjeriti na tražilici Povjerenstva koliko je od gotovo 6000 obveznika prijavilo da plaća neki najam ispalo je nula. Dobra posljedica svega toga je da sada i drugi prijavljuju najmove koje nisu prijavljivali svih ovih godina pa vidimo koliko državnih dužnosnika plaća siću za državne stanove, dok evo neki od nas plaćaju normalan najam na tržištu.„
Što čini rodne dezinformacije problematičnima?
S obzirom na to da se radi o relativno novo prepoznatom fenomenu, ne postoji suglasje oko precizne definicije rodnih dezinformacija ili rodno uvjetovanih dezinformacija. Najveći dio literature koji se bavi rodnim dezinformacijama, definira ih na temelju analize organiziranih napada na političarke, smatrajući da rodne dezinformacije prikazuju žene kao nepouzdane ili previše emotivne za bavljenje politikom. Prema Lucini Di Meco, suosnivačici inicijative #ShePersisted, rodne dezinformacije imaju kratkoročnu političku korist kroz predstavljanje žena kao nepouzdanih, nedovoljno inteligentnih, emotivnih/ljutih/ludih ili kroz seksualiziran prikaz.
Iako ne postoji suglasje u samoj definiciji, dosadašnja se literatura slaže da se rodnim dezinformacijama nanosi šteta reputaciji žena koje javno djeluju te ih se, u velikoj mjeri, obeshrabruje za bavljenje politikom. Kao najradikalnije posljedice dezinformacijskih kampanja prema ženama u politici navode se primjeri odustajanja od kandidatura na izborima, odlaska s visokih političkih funkcija ili fizičkih napada te ubojstava prominentnih političarki.
U navedenim primjerima, kroz našu prvu analizu prikaza politički istaknutih žena, Sandra Benčić je prikazana (uz poneki prikaz kao ljute/histerične/neadekvatno odjevene) kao nedovoljno inteligentna i/ili nekompetentna za bavljenje politikom, što je i jedan od najčešćih stereotipa u izbornim kampanjama u našoj zemlji.
Ocjenjujemo da se radi o malinformacijama (zlonamjernim informacijama) koje su utemeljene na točnim informacijama, no koriste se za nanošenje štete.
*Projekt GenderFacts se financira kroz bespovratna sredstva iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost, dodijeljena od strane Agencije za elektroničke medije. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
