Devedesete godine 20. stoljeća bile su desetljeće vještičje mode, Tamagočija, šljokičastih olovaka i pop zvijezd(ic)a. Iako su 90-e iznjedrile hrpu genijalnih (ili stravičnih – odlučite sami/e!) trendova, moji omiljeni su riot grrrl i drugi feministički pokreti. U to su vrijeme mnogi/e umjetnici/e koristili/e film kako bi političke i društvene probleme promotrili/e kroz feminističku leću. Iako je i tijekom 80-ih bilo filmova koji su se bavili “riječju na f” (npr. Od 9 to 5/9 to 5, 1980.), filmovi iz 90-ih nastaju u trenutku kada se javlja nova vrsta feminizma. I to se vidi.
Prisjetimo se stoga nekih klasičnih feminističkih filmova iz 90-ih i njihovih osnaženih protagonistica!
Princeza Mononoke (Mononoke-hime, 1997.), r. Hayao Miyazaki
Ovaj zadivljujuć animirani film prepun akcija u središte priče postavlja neustrašive, nezavisne žene i prikazuje ih kao zaokružene, trodimenzionalne likove.
Opasne čini (The Craft, 1996.), r. Andrew Fleming
Opasne čini prikazuju rasnu i klasnu diskriminaciju, te mentalne poremećaje u urbanoj školi. Film također propitkuje rodne norme kroz likove koji prihvaćaju vlastitu “neprilagođenost” u svijetu koji im poručuje da se prilagode tradicionalnim standardima ljepote i ponašaju se “kao djevojke”. Otpor konformizmu šalje osnažujuću poruku djevojkama da prihvate sebe onakve kakve jesu.
Djevojke s Beverly Hillsa (Clueless, 1995.), r. Amy Heckerling
Omiljeni feministički film i kultni klasik, Djevojke s Beverly Hillsa pitanju društvenih konstrukata pristupaju s dostojanstvom. Ženski likovi u filmu prihvaćaju vlastitu neovisnost, ne posramljuju jedan drugoga, ne prekidaju prijateljstva zbog muškaraca (izuzetak je kraći sukob između Cher i Tai) i definitivno ne dopuštaju nikome da ih omalovažava.
Gangsterska četvorka (Set It Off, 1996.), r. F. Gary Gray
Osim što kritizira rasnu diskriminaciju, policijsku brutalnost i siromaštvo u gradovima, Gangsterska četvorka u središte zbivanja postavlja četiri žene koje se bore protiv institucija koje ugnjetavaju afroameričku zajednicu.
Samoubojstva u mladosti (The Virgin Suicides, 1999.), r. Sofia Coppola
Prenaglašavajući ženstvenost likova, redateljica Sofia Coppola nudi komentar o apsurdnim rodnim normama i društvenim očekivanjima koja se postavljaju pred djevojke.
Moj ludi život (Mi Vida Loca, 1994.), r. Allison Anders
Nekonvencionalan film koji bilježi probleme s kojima se suočavaju Latinoamerikanci/ke. Film prikazuje osjećaj jedinstva između članica bande koje se opiru američkim kulturnim normama, prihvaćaju kulturni ponos i zajednički se opiru rodnim ograničenjima.
Thelma i Louise (Thelma & Louise, 1991.), r. Ridley Scott
Američki klasik, film Thelma i Louise slavi osnaživanje žena, prikazuje ružno lice seksizma, te tematizira seksualno zlostavljanje, oslobođenje od patrijarhata i snagu ženskog prijateljstva.
Orlando (1992.), r. Sally Potter
Nastao prema istoimenom romanu Virginie Woolf, film Orlando koristi promjene roda naslovnog lika kako bi istražio nepravde s kojima se suočavaju žene prisiljene živjeti prema muškim pravilima.
Vatra (Fire, 1996.), r. Deepa Mehta
Vatra prikazuje zabranjenu ljubav dviju žena u Indiji. Film je izazvao brojne kontroverze zbog tematiziranja homoseksualnosti i slobode žena da postupaju u skladu sa svojim željama.
Dečki nikad ne plaču (Boys Don’t Cry, 1999.), r. Kimberly Peirce
Jedan od prvih mainstream filmova koji se bavi transrodnim pitanjima, Dečki nikada ne plaču prikazuje i klasnu borbu u ruralnoj sredini, te načine na koje su žene devalvirane i zlostavljanje u kulturi hipermaskuliniteta.
Prevela i prilagodila Nada Kujundžić