Stoljećima žene vlastitim riječima ispisuju priče koje educiraju i inspiriraju, počevši od Corette Scott King i njezinih izvještaja s prvih linija pokreta za ljudska prava do Malale Yousafzai i njezine priče o preživljavanju talibanskog pokušaja atentata. Iako tijekom povijesti spisateljice nisu uvijek dobivale priznanje koje zaslužuju, mnoge od njih danas se napokon slavi zbog snažnog utjecaja koji su imale na svijet.
Povodom Mjeseca ženske povijesti (Women’s History Month) tvrtka Audible u suradnji s portalom The Huffington Post donosi listu nevjerojatnih žena čije priče treba poslušati jer upravo te spisateljice svojim riječima osnažuju svoje čitatelje diljem svijeta.
Malala Yousafzai
Do sad ste zasigurno već čuli za Malalu Yousafzai, mladu aktivistkinju koja je na međunarodne naslovnice dospjela 2012. godine, kada su Talibani pucali na nju zbog zagovaranja obrazovanja za djevojčice.
Rođena u Pakistanu, Yousafzai je u ranoj dobi naučila važnost obrazovanja od svog oca koji je bio učitelj u privatnoj školi. Kada su 2008. godine talibanski ekstremisti zauzeli njezino selo i zabranili djevojčicama da pohađaju školu, Malala se u dobi od tek 11 godina hrabro zauzela za njihovo pravo na obrazovanje.
Unatoč ozljedama koje je zadobila prilikom pokušaja atentata, Yousafzai je nastavila svoju borbu za ravnopravnost diljem svijeta. Sa samo 17 godina 2014. postala je najmlađa osoba u povijesti koja je dobila Nobelovu nagradu za mir.
Njezini memoari Ja sam Malala (I am Malala) donose nevjerojatnu životnu priču mlade aktivistkinje, od njezinog života u dolini Swat koju su zauzeli Talibani, do preživljavanja pokušaja atentata i putovanja svijetom. Upravo njezine snažne riječi inspiriraju nove generacije da podignu svoj glas.
Coretta Scott King
Iako je mnogi znaju kao ženu Dr. Martina Luthera Kinga Jr.-a, Coretta Scott King i sama se istaknula u borbi za ljudska prava. Odrastajući u Alabami u 1920-ima odmalena je svjedočila nepravdi i rasnoj segregaciji, zbog čega je postala zagovornicom socijalne promjene. S Martinom Lutherom Kingom proputovala je svijet i javno govorila o rasnim i ekonomskim problemima te je inspirirala žene u pokretu da podignu svoj glas.
Nakon atentata na Matina Luthera Kinga 1968. osnovala je Martin Luther King Jr. Centar za nenasilnu socijalnu promjenu kako bi održala nasljeđe svoga muža i educirala druge o svjetskome miru i društvenoj pravdi. Njezin cjeloživotni aktivizam čini je jednom od najutjecajnijih zagovornica jednakosti u SAD-u.
U njezinoj prvoj knjizi obavljenoj 1969. godine, Moj život s Martinom Lutherom Kingom Jr.-om, utjecaj njezinog rada ne dolazi toliko do izražaja. Njezin značaj upoznajemo tek u njezinim memoarima, objavljenima posthumno. Gotovo desetljeće nakon njezine smrti, 2006. godine, rev. dr. Barbara Reynolds objavljuje knjigu Moj život, moja ljubav, moje naslijeđe (My Life, My Love, My Legacy) koja kroz priču o Corettinoj mladosti u Alabami i aktivizmu diljem svijeta nosi snažnu poruku o važnosti suprotstavljanja nepravdi.
Virginia Woolf
Virginia Woolf jedna je od najvažnijih feminističkih spisateljica dvadesetog stoljeća. Njezino eksperimentiranje različitim stilovima, uključujući tok svijesti, uvodi čitatelje u misli njezinih likova na način koji do tada još nije viđen.
Ova engleska spisateljica i esejistica svojim je fikcionalnim i nefikcionalnim djelima istražila teme poput psihičkih bolesti, ženskog obrazovanja i patrijarhata. Nažalost, tek je 50 godina nakon njezine smrti prepoznata kao progresivna feministička ikona.
U romanu iz 1927. Svjetionik (To the Lighthouse) Woolf rasvjetljava obiteljski život istražujući komplicirane odnose unutar obitelji i ulogu žene u patrijarhatu. Najpopularnija knjiga Virginije Woolf Svjetionik najbolje pokazuje kako se zauzimala za osnaživanje žena i njihovu neovisnost.
Ruth Bader Ginsburg
Sutkinja Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih država Ruth Bader Ginsburg neočekivano je postala feminističkom pop ikonom zahvaljujući svojem nepokolebljivom zagovaranju ženskih prava i afiniteta elegantnim ovratnicima. Rođena u Brooklynu u New Yorku, Bader Ginsberg proživjela je godine spolne diskriminacije kako bi postala ikonom borbe za ravnopravnost koja je danas. Od studija na Pravnom fakultetu Sveučilišta Columbia do postanka drugom sutkinjom Vrhovnog suda SAD-a u povijesti, Bader Ginsburg često je bila jedinom ženom u prostoriji punoj muškaraca, no to je nije spriječilo da se bori za ono u što vjeruje.
Od 1993. kada ju je Bill Clinton imenovao članicom Vrhovnog suda, Bader Ginsburg pomaže obraniti pravo na pobačaj, bori se protiv rodnog jaza u plaćama i štiti vjerske slobode. Čak i dok se bori sa zdravstvenim poteškoćama u 85. godini života, ova vatrena sutkinja rijetko izostaje s posla.
U knjizi eseja Moje vlastite riječi (My Own Words) kroz zbirku govora i pisama još iz njezinih srednjoškolskih dana oživljava strast za pravdom. Njezina prva knjiga otkako je postala sutkinjom Vrhovnog suda rasvjetljava kako je postala ikonom borbe za ženska prava i kako je kontinuiranim odbijanjem da popusti u sudnici ispisala povijest.
Chimamanda Ngozi Adichie
Chimamanda Ngozi Adichie nije samo renomirana feministkinja, nego i jedna od najvažnijih spisateljica današnjice koja se bavi temom rase i identiteta. Njezina djela često su inspirirana njezinim djetinjstvom u Nigeriji i poviješću njezine domovine. Iako je najprije započela studij medicine, Adichie je uskoro otkrila svoju strast prema pisanju.
Od 1997. objavila je niz uspješnih kratkih priča, pjesama i nefikcionalnih djela koja obrađuju teme poput spola, rase i klase. Ujedno je putovala svijetom govoreći o feminizmu i kako stvoriti pravedniju budućnost za sve. Njezin govor iz 2012. za TEDx Talk pod naslovom Svi bismo trebali biti feministi (We Should all Be Feminists) u kojem raspravlja o rodnoj diskriminaciji i kako raditi na jednakosti ima više od milijun pregleda.
Upravo na njezina istoimena knjiga Svi bismo trebali biti feministi i feministkinje uči kako uključivanje i obrazovanje mogu promijeniti feminizam dvadeset prvog stoljeća.
Prevela i prilagodila: Ivana Korpar
