Borba žena za socijalna, društvena i ekonomska prava te suzbijanje diskriminacije na temelju spola i roda traje već više od 100 godina u cijelom svijetu. Unatoč brojnim pozitivnim primjerima, ostvarivanja građanskih prava i poboljšanja društvenog i materijalnog statusa žena, ta borba nije jednako zahvatila sve dijelove svijeta. Još uvijek postoje države koje smatraju da diskriminacija ili čak nasilje nad ženama imaju kulturno ili vjersko opravdanje. To nas podsjeća da je neravnopravnost žena u odnosu na muškarce duboko ukorijenjena u sustav koji je uspostavio jedan predstavnik Homo sapiens-a.
Feministička borba i informacijske tehnologije
Feministička borba u današnje vrijeme sve više koristi napredne i razvijene informacijske tehnologije kako bi ostvarila svoje ciljeve. Pritom nastoji biti pomoćnica ili čak suradnica institucijama u provođenju zakonskih odredbi zaštite sigurnosti i dostojanstva žena, kao i ostalih ugroženih skupina u društvu. Štoviše, feminizam četvrtog vala zasniva se upravo na širenju feminističke borbe na online područje s obzirom na to da su njegove pobornice tehnički i internetski obrazovane. Čak su dobile i naziv – online i Internet feministkinje.
One samostalno i napredno koriste modernu tehnologiju kako bi pisale članke na raznim portalima i blogovima. Na taj način pokreću šire društvene rasprave na određenu temu. Vode različite kampanje na društvenim mrežama, ali i putem interneta organiziraju razna okupljanja žena koje povezuje određena tema.
U borbu protiv nasilja nad ženama potrebno je uključiti širu društvenu zajednicu
Kako ne bi sve ostalo samo na riječima, rezultati takve online borbe itekako su vidljivi na primjerima raznih akcija i inicijativa. Jedan od primjera je i inicijativa „Nisam tražila“. Ona je započela anonimnim objavama koje su žrtve raznih oblika neprimjerenog ponašanja ili nasilja objavljivale na društvenim mrežama.
Vrlo često svjedočimo tomu da državne institucije vrlo sporo pokreću postupke protiv osumnjičenih za povredu prava žena. Primjer je i nedavni slučaj ginekologa u Osijeku koji je nastavio raditi na svom radnom mjestu unatoč nepravomoćnoj osudi za seksualni napad na pacijenticu. Ovakve situacije jasno ukazuju na to da treba poticati na uključivanje širu društvenu zajednicu u borbu protiv nasilja nad ženama. Kao i da to nije i ne može biti isključivo „posao“ feminističkih i nevladinih organizacija.
Informacijske tehnologije mogu biti saveznik u borbi za sigurnost
Informacijske tehnologije mogu pružiti niz mogućnosti koje podižu razinu sigurnosti ne samo žena, već ljudi općenito. Razvojem hardver-a pametnih telefona dolazi do poboljšanja performansi mobilnih uređaja. Posebice GPS sustava telefona. Razvojem optičke infrastrukture pružatelja internetskih usluga dolazi do unaprjeđenja tj. veće pokrivenosti i dostupnosti signala na gotovo svim geografskim lokacijama. Posljedično dolazi do preciznijeg i pouzdanijeg određivanja geografske lokacije korisnika/ica pametnih telefona. Danas na tržištu mobilnih aplikacija postoje brojne aplikacije koje omogućavaju praćenje i lociranje korisnika/ica pametnih telefona. Na taj način članovi njihovih obitelji mogu pratiti kretanje osobe i reagirati u određenom slučaju. To može biti vrlo korisno ako se osoba npr. izgubi, što je često kod starije populacije.
Postoje aplikacije koje su povezane s raznim službama koje zaprimaju obavijest kad korisnik/ica pritisne gumb (tzv. Panic button). Neke aplikacije omogućavaju i tonsko i video snimanje spornih situacija u trenutku njihovog odvijanja s ciljem da posluže kao materijalni dokaz u slučaju sudskog postupka. U ovakvim situacijama je potrebno uzeti u obzir i pravni aspekt te zakonske odredbe pri korištenju ovakvih aplikacija. Neke aplikacije razvijaju se za potrebe prevencije potencijalnog nasilja i omogućavaju korisnicima anonimnu prijavu raznih oblika verbalnog nasilja ili neugodnih situacija koje su doživjeli na ulicama gradova u kojima žive.
Aplikacija Safecity
Upravo na tom tragu Indijka Elsa Marie D’Silva pokrenula je aplikaciju Safecity. Ona je nastala kao reakcija na zastrašujući slučaj smrti žene kao žrtve silovanja na javnom mjestu. Kako bi podigla svijest javnosti i ukazala na ozbiljnost ovakvih problema, osnovala je neprofitnu organizaciju Red Dot Foundation koja promiče ideju rodne i spolne ravnopravnosti te suzbijanja nasilja nad ženama i djevojkama.
Safecity je besplatna aplikacija dostupna putem Google Store-a koja omogućava korisnicima/ama prijavu nasilja na anoniman i siguran način. Prijaviti se može bilo kakvo neprikladno ponašanje prema općim društvenim normama pa sve do fizičkog napada i ugrožavanja sigurnosti pojedinca/ke. U Indiji je aplikacija zaista poboljšala sigurnost žena na ulicama i drugim javnim površinama. Na osnovu podataka aplikacije, u nekim indijskim gradovima postavljene su dodatne kamere ili je pojačana rasvjeta. Na nekim kritičnim mjestima otišli su i korak dalje tako što su npr. u javnom prijevozu postavljeni prekidači koje žene mogu pritisnuti u slučaju napada. Također, na parkiralištima brojnih trgovačkih centara rezervirana su mjesta samo za žene.
Upravo je poboljšanje i podizanje razine sigurnosti na javnim mjestima cilj ovakvih aplikacija. Naime, na osnovu podataka koje korisnici/e unose u aplikaciju moguće je obratiti se nadležnim institucijama kako bi se otkrila problematična područja. A onda, posljedično, kako bi se na tim lokacijama postavile nadzorne kamere, ulična rasvjeta ili uvele češće policijske ophodnje. Još jedna vrlo dobra značajka ove aplikacije jest to da aplikacija nudi mogućnost tzv. ocjenjivanja razine sigurnosti pojedinih lokacija. Na taj način može poslužiti i u druge svrhe, npr. turistima. Na osnovu podataka aplikacije mogu lakše donijeti odluku o mjestima u gradu koja će posjetiti prilikom svog boravka.
U Hrvatskoj nemamo adekvatne podatke o uličnom uznemiravanju
Aplikacija Safecity dostupna je i hrvatskim korisnicima/ama obzirom na to da je prevedena na hrvatski jezik. No, u javnosti je slabo poznata. Kako bi aplikaciju promovirali široj javnosti, inicijativa Razotkrijmo skriveno uznemiravanje i predstavnici/e Ureda za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske sudjelovali/e su na službenom predstavljanju aplikacije 2022. godine. Tom su prilikom istaknuli/e činjenicu da u Hrvatskoj nema sličnih aplikacija te stoga nemamo niti adekvatne podatke o uličnom uznemiravanju. Ovi podaci su od iznimne važnosti kako bi se mogli otkriti razmjeri i učestalost uličnog uznemiravanja. Ali i identificirati razlozi koji uzrokuju ponašanje koje vodi do nasilja.
Na slici 1. vidimo kartu s crvenim krugom na određenoj lokaciji koji grafički predstavlja prijavu neprimjerenog ponašanja na javnom mjestu. Na slici 2. vidimo detaljniji opis situacije u kojoj se osoba zatekla. Prema riječima jedne od inicijatorica prijevoda aplikacije na hrvatski jezik, na području Hrvatske dosad je zabilježeno nekoliko desetaka prijava. Uglavnom se radilo o prijavama uznemiravanja u javnom prijevozu i na stanicama javnog prijevoza.
Upravo zato je potrebno na primjeren i učinkovit način ovakve i slične aplikacije promovirati u javnosti. Ako građani i građanke ne znaju za postojanje ovakvih aplikacija onda je jasno da ih neće ni upotrebljavati. Provođenje medijske kampanje ili predstavljanje na društvenim mrežama na način prihvatljiv mlađim generacijama samo su neki od potencijalno učinkovitih načina promocije.
Podatke aplikacija korisno je povezati s bazama podataka ustanova
Na tragu osnovne ideje koju ova aplikacija želi prenijeti, trebalo bi promišljati o ideji da se podaci koje korisnici/e prijavljuju u aplikaciju istovremeno povežu s bazama podataka određenih ustanova, poput primjera sa slike 2. Ako bi sadržaj ove konkretne prijave bio poznat ustanovi za upravljanje sportskim objektima poput bazena, djelatnici/e i zaposlenici/e ustanove mogli/e bi reagirati „u realnom vremenu“. Na taj način bi učinkovitije mogli/e zaštitili sigurnost svojih korisnika/ica. Ali i postupiti u skladu sa svojim ovlastima i zakonskim mogućnostima.
Aplikacija Safecity vrlo je dobar primjer kako se moderna tehnologija može upotrijebiti na pametan i koristan način s ciljem smanjivanja stope nasilja nad ženama. Prema riječima profesorice Carolyn Whitzman sa Sveučilišta u Melbourne-u, ovakav način upotrebe tehnologije s ciljem stvaranja promjena u društvu naziva se „urbani feminizam“.
Republika Hrvatska se prema istraživanju Instituta za žene, mir i sigurnost Sveučilišta Georgetown za 2023. godinu nalazi na 25. mjestu na svijetu kad je riječ o sigurnosti žena, njihove uključenosti u političke procese i pravednosti sustava. Unatoč tome, činjenica je da se veliki broj žena u Hrvatskoj i dalje ne osjeća u potpunosti sigurno kad izađu izvan svojih domova. Prema riječima gore spomenute Inicijative, mnoge žene i dalje u svojim torbama nose sprejeve za samoobranu i druga sredstva. To ih može dovesti u neugodnu (ali i zakonski nedozvoljenu) situaciju ako se nađu ispred detektora metala i sličnih uređaja u, na primjer, trgovačkom centru ili nekoj državnoj instituciji.
Sve to govori u prilog tome da još ima mjesta za napredak u području zaštite osnovnih ljudskih i građanskih prava žena, kao što je pravo na slobodno i sigurno kretanje.
Što nosim u torbi?
Svjesna ovakvih i sličnih problema s kojima se žene susreću, organizacija Safecity Hrvatska pokrenula je kampanju „Što nosim u torbi?“ U kampanji je moguće aktivno sudjelovati ispunjavanjem obrasca u kojem je moguće učitati fotografiju sadržaja svoje torbe. Svi podaci koji budu prikupljeni će, prema riječima inicijatora kampanje, biti upotrijebljeni za istraživanje i podizanje svijesti javnosti o tome da se žene svih životnih dobi osjećaju nesigurno u javnim gradskim prostorima.
Ako ste i vi ili neka vama bliska osoba doživjeli neki oblik uličnog uznemiravanja, svoja iskustva možete anonimno podijeliti na www.safecity.in te tako pomoći ciljevima ove kampanje.
*Članak je objavljen u sklopu projekta “Ravnopravno!”. Sufinancira ga Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
