Nakon silnih negodovanja u najširoj javnosti zbog restrikcija koje u područje medicinski potpomognute oplodnje uvodi novi zakon, upućen u Sabor u hitnu proceduru donošenja, Vlada je spremna amandmanom izgladiti samo jednu od spornih odredbi.
Iako to još nije i službeno potvrđeno, izvjesno je da će se u pravu na postupke medicinski potpomognute oplodnje ipak izjednačiti bračne sa izvanbračnim zajednicama u kojima partneri žive dulje od tri godine. Taj “ustupak” slijedi isključivo zato što je riječ o odredbi koja nije zakonita i kao takva ne bi mogla proći na Ustavnom sudu, kao svojedobno niti odbijanje obiteljske mirovine izvanbračnoj partnerici.
Amandmani za zamrzavanje zametaka i anonimnost donora
Druge, ključne odredbe dugonajavljivanog zakona koji je ministar Darko Milinović prije nekoliko tjedana iznenada izvukao iz neke mračne kancelarije svog Ministarstva, mogu se popraviti samo amandmanima, na što se spremaju i SDP i HNS, dok udruge Beta i Roda i dalje nastavljaju sa skupljanjem potpisa za peticiju protiv ovakvog prijedloga. Skupile su ih već šest tisuća u nekoliko dana uoči sjednice Vlade na kojoj je prijedlog zakona prihvaćen.
Kako nam kaže Daria Ožeg iz udruge osoba s problemima plodnosti Beta, obje udruge učinit će sve da ovakav zakon ne zaživi, budući da je suprotan od onoga što nam je trebalo: moderni zakon koji će u prave okvire uključiti moderna znanstvena dostignuća, koja se u Hrvatskoj već godinama i primjenjuju.
Samo jedna od nelogičnosti novog zakona je, primjerice, da se njime dopušta zamrzavanje spolnih stanica, ali ne i embrija. Pritom se zanemaruje da je uspješnost oplodnje odmrznutih spolnih stanica oko 1 posto dok je uspješnost trudnoće korištenjem zamrznutih embrija trideset puta veća.
Postupak medicinski potpomognute oplodnje, na kojih će šest umjesto dosadašnjih tri imati pravo žena do 38. godine starosti, izgledat će ovako: nakon punkcije jajašca, koja je jako bolna i kod mnogih žena za nju je potrebna iscrpljujuća hormonska stimulacija, biolog će odabrati od, primjerice deset punktiranih, ona tri jajašca koja mu se učine najpogodnijima, a ostala će zamrznuti. Od tri odabrana jajašca možda ne uspije oplodnja niti jednog. Uspješnost je, naime, 30 posto u najboljim medicinskim centrima. U tom slučaju cijeli je postupak propao, pa žena ponovo mora proći i punkciju i hormonsku stimulaciju, čiji će ishod opet biti “sabotiran” ograničenjem na tri pokušaja oplodnje. Neke žene nakon punkcije jajašca ne mogu odmah primiti zametak, zato je potrebno zamrzavanje, a kod nekih postoji rizik i da se iz medicinskih razloga više neće moći podvrgnuti postupku hormonske stimulacije.
“Da Milinoviću punktiraju samo jednu jajnu stanicu, dopustio bi zamrzavanje embrija”
Tu je zakonsku restrikciju jedna od mama na forumu Rode sasvim ljudski komentirala:
“I da to donosi čovjek koji je ginekolog? Majko moja! Od srca bih mu zaželjela da mu punktiraju samo jednu jajnu stanicu – pa da vidim što ne bi bio za zamrzavanje? Kako u Sloveniji funkcionira takav zakon kakav je uostalom i u ostalim zemljama? Nas ima samo 4,5 milijuna. Da, i? Treba li nas biti i dalje toliko ili manje? I mi kao furamo natalitetnu politiku?”.
Ministarstvo taji tko je radio zakon
“Teško je ovdje nabrojiti tko je sve dao svoj doprinos izradi navedenog prijedloga jer je u tijeku navedenih rasprava sudjelovao veći broj ljudi od struke koja se bavi navedenim postupkom do drugih stručnjaka. Bilo bi nepravedno nečiji doprinos umanjiti ukoliko bi ga u popisu izostavili.”, odgovor je Ministarstva zdravstva na pitanje novinara tko je bio u radnoj skupini za izradu zakona.”Oduševljenje” proizvodi i odredba zakona po kojoj prije svakog odlaska na postupak medicinski potpomognute oplodnje taj vjenčani par mora tražiti odobrenje od Povjerenstva kojeg imenuje ravnatelj ustanove uz suglasnost ministra.
– Nevjerojatno je da ministar nema pojma o tome kako su opremljeni naši laboratoriji. Pri donošenju zakona uopće se nije pitalo struku. Naime, niti jedan laboratorij u Hrvatskoj nema opremu za zamrzavanje spolnih stanica. Svi zamrzavaju zametke. Oprema koju bi po novom zakonu trebali nabaviti vrlo je skupa, pa vjerujem da se neće opremiti, nego će naprosto višak iznad zakonskog ograničenja tri jajne stanice uništavati – kaže Daria Ožeg iz Bete pa se skanjuje i tajnosti u kojoj se njedrio ovaj prijedlog:
– Nitko živ ne zna tko je u radnoj skupini. Kako se mogao donijeti zakon, a da nije kontaktirana struka niti udruge niti parovi koji su neplodni?
Na naše pak pitanje da nam podastre imena osoba koja su bila u radnom tijelu za izradu ovog zakonskog prijedloga, od Zore Lažete, glasnogovornice Ministarstva zdravstva nismo dobili informaciju nego ovaj krajnje nemušti odgovor:
“Nacrt prijedloga Zakona o medicinskoj oplodnji izrađen je na podlogama koje je izradio tim stručnjaka u svojim prijedlozima 2004. i 2008. godine te na temelju javne rasprave provedene povodom oba navedena prijedloga i drugih rasprava u proteklih deset godina.
Teško je ovdje nabrojiti tko je sve dao svoj doprinos izradi navedenog prijedloga jer je u tijeku navedenih rasprava sudjelovao veći broj ljudi od struke koja se bavi navedenim postupkom do drugih stručnjaka. Bilo bi nepravedno nečiji doprinos umanjiti ukoliko bi ga u popisu izostavili.
Ujedno napominjemo kako bi bilo isto tako teško navesti tko je sve podržao ili osporio navedeni prijedlog jer broj i pozitivnih i negativnih reakcija podjednako upravo zbog javne rasprave raste dnevno i sigurni smo da će do kraja rasprave građani Hrvatske dobiti kvalitetan zakonski prijedlog koji će omogućiti rješavanje pitanja medicinske oplodnje, a potpuno onemogućiti manipulacije za koje je ranije bilo u javnosti i te kako opravdane sumnje.”
SDP-ovi amandmani
SDP, stranka čiji je prijedlog Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji odbačen koncem 2008. godine, priprema četiri amandmana na Milinovićev zakon: izjednačavanje bračnih i izvanbračnih zadjenica, potom mogućnost zamrzavanja zametaka, proširenje nacionalnog poverenstva za medicinski potpomognutu oplodnju stručnjacima i predstavnicima nevladinih udruga, kako bi se omogućio uvid javnosti. Četvrti amandman za koji će tražiti mišljenje pravobraniteljice za djecu odnosit će sa na pravo djeteta da dozna ime biološkog oca odnosno majke. S obzirom na to kakav je zakon, nije niti čudo da se baš nitko neće “pohvaliti” njegovim autorstvom. Dr. Mirando Mrsić koji je sudjelovao u pripremi prijedloga iz 2008. bio je šokiran time da bi netko iz onog materijala mogao proizvesti ovaj:
– Sve se činilo da ovaj zakon bude “Dam ti, a ne dam ti”. Mislim da je on naprosto napravljen u Ministarstvu zdravstva, ali ne od ova dva zakona. Naime, i onaj tzv. Hebrangov iz 2004., koji je naglo povučen jer je bio preliberalan, i naš iz 2008. bili su progresivni i uvažavali razvoj hrvatskog društva i dobru kliničku praksu. Milinovićev je zakon takav da bolje da ga uopće nemamo, jer je ono što imamo iz 1978. naprednije – komentira dr. Mirando Mrsić, koji je s predsjednicom saborskog Odbora za obitelj i mladež Milankom Opačić za ponedjeljak 15. lipnja, uoči početka saborske sjednice na kojoj se hitno donosi novi zakon, sazvao okrugli stol. Na njemu će sudjelovati i slovenski stručnjak dr. Veljko Vlaisavljević iz Maribora.
Dr. Mrsić posebno upozorava da niti jedan od centara iz Hrvatske neće moći dobiti akreditaciju Europskog udruženja za humanu reprodukciju jer je postupak zamrzavanja embrija jedan od uvjeta.
– Zabranu zamrzavanja embrija ima jedino Italija, a i Njemačka dopušta zamrzavanje oplođenih jajnih stanica, odnosno praembrija. Ta zabrana naprosto ide nauštrb zdravlja žena i protiv dobre kliničke prakse. Što se tiče zamrzavanja zametaka, struka, Europa niti medicinski svijet s time nema nikakvih problema. To se samo kod nas raspravlja – rezignirano će liječnik iz sabornice.
Opačić: Prisiljavaju nas da zakon donesemo hitno
– Očito je da je Vlada pisala zakon tako da odgovara crkvenim redovima u zemlji, i zato ne vjerujem da će pristati na velike promjene amandmanima. Ne sviđa mi se što ovaj zakon donosimo odjednom, preko noći, u hitnoj proceduri i to baš sad pred ljeto kad je velika gužva i mnogo toga nagurano u dnevni red sjednice – kaže Milanka Opačić:
– Milinović se pravda da je zamrzavanje embrija zabranjeno da bi se spriječila mogućnost manipulacije kakva se dogodila u slučaju “Kurjak”. Služe se istim mehanizmima opravdavanja kao i kod zabrane rada trgovina nedjeljom. Ne može biti opravdanje da se zbog eventualne manipulacije koje možda netko pokuša počiniti ograniči liječenje neplodnosti tisućama. Prema poraznim podacima Zavoda za javno zdravstvo u Zagrebu je čak 28 posto neplodnih parova. Ako se donese ovakav zakon, oni koji imaju novce ići će u Beč ili Maribor, a oni koji nemaju ostat će se ovdje u Hrvatskoj bezuspješno mučiti.
Ona oštro komentira i istup Đurđe Adlešič koja je zbog protivljenja Milinovićevu zakonu proteklog tjedna napustila sjednicu Vlade i najavila da ga HSLS neće u Saboru podržati svojim glasovima:
– Da se Đurđa Adlešič iskreno mislila boriti za neka bolja rješenja mogla je malo više zaoštriti u Vladi. Mislim da je ovo bio samo njen PR. Nažalost, nemoguć je neki nadstranački lobi žena po pitanju ovog zakona, jer, nažalost, u HDZ-u sve žene misle samo onako kako im kaže Ivo Sanader. HDZ-ovi zastupnici su stranačka mašinerija koja glasuje po diktatu Vlade. Iako ćemo se mi pokušati izboriti za naše amandmane, bojim se da s ovom rigidnom strukturom koja ne želi nikoga slušati nećemo ništa moći promijeniti – zaključuje Milanka Opačić.
HNS-ovi amandmani
Protekle srijede HNS-ovi čelnici brzo su usuglasili tri amandmana: prvi je da sve žene koje to žele, bez obzira na bračni i izvanbračni status, imaju pravo na postupak medicinski potpomognute oplodnje, drugi je da dijete ne može doznati ime biološkog oca odnosno majke čijom je donacijom dijete začeto te treći da se dozvoli zamrzavanje embrija u prvoj fazi, odnosno praembrija. Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji tema je bliska feminističkom pitanju koje kod Vesne Pusić izaziva žestoku akciju:
– Ne razumijem uopće odakle im takva ideja da se medicinski potpomognuta oplodnja ograniči prema bračnom statusu, i to kod nas gdje bi država trebala pomagati svakome tko uopće hoće imati djecu, tko se odvaži na to i tko si može priuštiti djecu. Obitelj je i samohrana majka i izvanbračna i bračna zajednica, i zato treba medicinski potpomognutu oplodnju dopustiti apsolutno svakoj ženi koja to hoće i ispunjava medicinske uvijete. Što se tiče zabrane zamrzavanja embrija, to je prvi korak prema zabrani abortusa, a to zbilja nećemo gledati u 21. stoljeću – čvrst je stav Vesne Pusić.
Ni ona ne štedi neuvjerljiv istup Đurđe Adlešič:
– Riječ je o ključnoj svjetonazorskoj stvari, a ne o tome hoće li porez na nešto biti 1 ili 2 posto viši. Kod ovakvih pitanja se ne izlazi sa sjednice nego iz koalicije. U svakom slučaju ne izlaziš sa sjednice, nego na njoj sjediš i konfrontiraš se argumentima. “Ja sam liberalka” nije argument. Sanader joj je dopustio da izađe sa sjednice!? Je li to dječji vrtić? Ovaj potez Đurđe Adlešič, nažalost, neće imati nikakvih efekata na donošenje zakona osim da se ona malo poslika po novinama – oštra je Vesna Pusić, a posebno je ljuta zbog nametnute hitne procedure sa izlikom “europskog zakona”.
– S obzirom na to da smo ionako blokirani u pregovorima, ovaj bi se zakon sasvim lijepo i polagano mogao raspraviti u dva čitanja. Europska unija od nas ne traži ni hitnju ni da nam zakon ovako izgleda – zaključuje šefica Nacionalnog odbora za praćenje pretpristupnih pregovora.
