Vlasti u Armeniji žele uvesti zabranu prenatalnog određenja spola djeteta kako bi umanjili broj pobačaja koji favoriziraju muške fetuse. Tom bi se mjerom nastojala ispraviti rastuća nejednakost u omjeru rođene ženske i muške djece, piše eurasianet.org.
U usporedbi sa svjetskim omjerom od 102 dječaka na 106 djevojčica, u Armeniji je rođeno 114.5 dječaka na 100 djevojčica, sudeći po podacima United Nations Population Funda (UNFPA) iz 2012. godine. Kada se radi o usporedbi rođenih dječaka i djevojčica, brojke smještaju Armeniju odmah nakon Kine (117.8) i Azerbejdžana (116.5).
Istraživanje koje je provela UNFPA 2011. godine pokazuje da neravnoteža, trend koji postoji od devedesetih godina, ‘nastaje zbog prenatalne selekcije spola’, zbog koje se pobaci 1.400 djevojčica godišnje. Studija je pokazala kako neravnoteža predstavlja ‘veliki gubitak za demografsku situaciju u zemlji’ Sudeći po službenim podacima, zbog velike stope emigracije populacija Armenije trenutno broji jedva 3.27 milijuna ljudi.
Gayane Avagian, voditeljica odjela za zaštitu majčinstva i reproduktivnog zdravlja u Ministarstvu zdravlja, rekla je da je situacija potaknula Vladu da počine raditi na zakonu koji bi zabranio određivanje spola djeteta prije 22. tjedna trudnoće.
“Ta zabrana mora funkcionirati. Također moramo uzeti u obzir moguće rizike [u slučaju nepopuštanja]. Uprava rodilišta mora imati kontrolu nad procesom kako bi spriječila liječnike da kažu pacijenticama spol djeteta”, rekla je Avagian.
Planirane su rasprave s lokalnim nevladinim organizacijama, međunarodnim organizacijama i s medijima prije nego što se zakon dovrši i predloži parlamentu.
Avagianin optimizam da bi takva zabrana mogla funkcionirati ne dijele svi.
“Vjerujem da bi samo predlaganje takve zabrane povećalo rizik za korupciju”, komentirao je Garik Hayrapetian, predstavnik United Nations Population Funda u Armeniji.
Sudeći po Lusik Hambardzumian, 52-godišnjoj stanovnici Ečmijadzina, malog grada pola sata udaljenog od glavnog grada Erevana, u očima brojnih konzervativaca u Armeniji obitelj nije potpuna bez sina.
“U tradicionalnoj armenskoj obitelji, sin se smatra nasljednikom, nositeljem obiteljskog imena. Što tu zakon može”, upitala je Hambardzumian.
“Bilo kakav sličan problem u Armeniji se može riješiti”, dodala je, referirajući se na široko rasprostranjenu uporabu mita kako bi se zaobišla vladina pravila i regulacije.
Međutim, Venera Barseghian, ginekologinja u medicinskom centru u Artashatu, smatra da bi legalizacija zabrane otkrivanja spola djeteta mogla puno toga promijeniti. Artashatski liječnici i liječnice daju sve od sebe kako bi odgovorili buduće roditelje od pobačaja zbog spola djeteta, osobito u prvoj ili drugoj trudnoći, ali samo s djelomičnim uspjehom.
“Ako se zakon usvoji, to će biti velika pomoć jer roditelji onda neće riskirati gubitak djeteta nakon 22 tjedna trudnoće”, kaže Barseghian. Pobačaj je trenutno dopušten do 12. tjedna trudnoće bez medicinskog razloga.
“Zakon bi stavio situaciju pod kontrolu”, dodala je.
Avagian iz Ministarstva zdravlja kaže kako vladine statistike pokazuju da je stopa pobačaja trostruko pala između 2000. i 2010. godine – od 2.6 do 0.8 pobačaja po ženi. No, neki stručnjaci i stručnjakinje smatraju kako te brojke ne pokazuju stvarno stanje.
Bilo bi za očekivati povećanje armenske stope poroda, uzevši u obzir pad stope službeno prijavljenih pobačaja. Ipak, stopa poroda u Armeniji također ima silaznu putanju: tijekom prva četiri mjeseca 2013. godine stopa poroda pala je s 12.8 na 1, 0, što je pad od 1.6 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.
Neki/e stručnjaci i stručnjakinje misle da službeni podaci smanjuju pravu brojku prekida trudnoći u zemlji te ukazuju na široko rasprostranjenu uporabu misoprostola, lijeka koji može potaknuti pobačaj. Uvoz misoprostola u Armeniji povećao se deset puta između 2010. i 2011. godine, kako navode podaci Ministarstva zdravlja.
“Uzevši to u obzir, zakonske mjere mogu malo toga učiniti kako bi smanjile selektivni pobačaj”, smatra Ruzanna Vardanian, voditeljica ginekološkog odjela u lokalnom medicinskom centru u jugozapadnom gradu Vayk. Prije svega, naglasila je, potrebno je promijeniti društveni stav prema pobačaju.
“Novi zakon bi mogao izazvati porast prodaje misoprostola, što znači da će žene tražiti prekid trudnoće tijekom druge ili treće trudnoće bez da uopće saznaju spol djeteta. To je rizično. Mislim da se zakon u ovom slučaju neće pokazati učinkovitim. Uostalom, roditelji imaju pravo znati spol djeteta”, kaže Vardanian.
Kao odgovor, Avagian iz Ministarstva zdravlja naglasila je kako bi bile poduzete sve mjere za sprječavanje selektivnog pobačaja.
“Liječnici i liječnice za koje bi se sumnjalo da otkrivaju spol fetusa prije poroda suočavali bi se s velikim kaznama i te restriktivne mjere bi ih spriječile u davanju takve informacije budućim roditeljima”, rekla je. Predložene kazne se još razmatraju, ali bi mogle uključivati gubitak dozvole za rad.
Hayrapetian iz UNFPA-e sumnja da će bolnice moći spriječiti otkrivanje spola fetusa. Prije zabrane otkrivanja spola, bolje bi bilo ‘najprije proučiti međunarodna iskustva u tom području’.
“Dodjeljivanje državnih sredstava za obrazovanje djevojčica ili plaćanje većih bonusa za rođenje djevojčica moglo bi ohrabriti roditelje koji očekuju djevojčice”, dodao je.
U svjetlu takvih rješenja, Hayrapetian kaže da vjeruje da će doći do kompromisnog rješenja kojim bi se poticale stope poroda ženske djece i borba protiv rodne diskriminacije.
Prevela i prilagodila Tea Stipan
