Pakistanska policajka koja se bori protiv rastućeg nasilja nad ženama u svojoj zemlji jedna je od tri žene prikazane u filmu nominiranom za Emmyja, za kojeg se režiserka Sharmeen Obaid-Chinoy nada da će nadahnuti i druge žene.
Obaid-Chinoy, dobitnica dva Oscara i sedam Emmyja, rekla je da film “Freedom Fighters” govori o pričama elitne policajke Saime Sharifa, bivše “dječje nevjeste” Tabassum Adnan i Syeda Ghulama Fatime, aktivistkinje koja se borila protiv neljudskih uvjeta rada u industriji opeke.
Poznata po filmovima koji naglašavaju nejednakost žena, Obaid-Chinoy ističe da su životi ovih triju žena oblikovani njihovim vlastitim iskustvima koja su ih natjerala da pokrenu promjenu, unatoč suočavanju s prijetnjama.
“Potrebni su nam vođe poput njih tri, koji izlaze iz pravih granica, iz susjedstva i zajednica iz kojih dolaze i u kojima rade i koje u njima žive”, rekla je za Thomson Reuters Foundation.
Svake godine tisuće žena u Pakistanu suočavaju se s nekim oblikom nasilja, u rasponu od napada s kiselinom, do seksualnog napada, otmice, silovanja ili ubojstava, često u ime časti.
Pakistanska Komisija za ljudska prava, neovisna watchdog organizacija, izjavila je u svom godišnjem izvještaju za 2019. da je “unatoč zakonskim propisima koji su doneseni za zaštitu i promicanje ženskih prava nasilje nad ženama eskaliralo”.
Obaid-Chinoy, prva Pakistanka koja je osvojila Oscara za film “Saving Face” iz 2012. godine, inspiriran životom žrtve napada kiselinom Fakhre Younus, rekla je da u filmu “Freedom Fighters” nastavlja s fokusom na otporne pakistanske žene.
Oscara je 2016. osvojila i za svoj dokumentarni film “A Girl in the River: The Price of Forgiveness” o tzv. ubojstvu iz časti u Pakistanu, koji je tadašnjeg premijera Nawaza Sharifa potaknuo na obećanje da će eliminirati takva ubojstva u društvu.
Iskustva iz djetinjstva
Film “Freedom Fighters” ovog je mjeseca ušao u uži izbor za ovogodišnju nagradu Emmy, a pobjednici/ce će biti objavljeni 21. rujna.
“Važno je da djevojke budu inspirirane. Takvi filmovi otvaraju njihov um mnoštvu mogućnosti koje postoje”, rekla je Obaid-Chinoy.
Maheen Sadiq, koproducentica filma, složila se s Obaid-Chinoy. “Svi možemo uzeti inspiraciju od ovih moćnih žena koje su prihvatile svoju prošlost i sada se zalažu za promjene, oblikujući ne samo svoju budućnost, već budućnost generacija koje dolaze”, dodala je.
Syeda Ghulam Fatima, osnivačica organizacije Bonded Labor Liberation Front, koji se bori za prava radnika/ica, rekla je da njezin rad potječe iz djetinjstva kad je primijetila ekstremne životne uvjete s kojima su se suočavali radnici u industriji opeke.
“Bila sam u 8. razredu i navikla sam vidjeti radnike/ice koji dolaze s periferije i traže pomoć od mog oca sindikalista”, rekla je 65-godišnja Fatima. “Bili bi u krpama i napola izgladnjeli, a moj bi otac tražio da im osiguramo obroke i odjeću”.
“Bilo mi je vrlo bolno to gledati i nisam razumjela zašto nitko ne sluša njihove pritužbe. Kasnije sam otkrila da je to moderan oblik ropstva i da postoji i u poljoprivredi”. Fatimina procjena je da u Pakistanu oko 4,5 milijuna ljudi radi u industriji proizvodnje opeke, od čega su oko 60% žene koje su neprestano zlostavljane. “Sada su stvari mnogo bolje nego kad sam započela s radom prije 40 godina, ali silovanje i seksualno zlostavljanje se nastavljaju”, rekla je.
Obaid-Chinoy također priča priču o Adnanu koja je pobjegla iz 20-godišnjeg nasilja u obitelji nakon što je udana kao dijete, a sada lobia među moćnim muškarcima u zajednici da to zlostavljanje zaustave.
Pakistan je na šestom mjestu u svijetu prema broju dječjih brakova, navodi UNICEF, s 21% djevojčica koje su se udale prije 18. godine.
Treća žena iz filma, Sharif, primljena je u pakistansku elitnu policijsku jedinicu, odbijajući dopustiti da je nasilje i diskriminacija s kojima se susreće na poslu zaustave u borbi da žene igraju veću ulogu u njenoj konzervativnoj zemlji.
Obaid-Chinoy je istaknula da je jedan od glavnih izazova osigurati da snimanje filma ne dovede žene u opasnost. “I Fatima i Tabassum uvijek su bile na udaru prijetnji zbog opiranja strukturama moći”.
