Danas se obilježava Svjetski dan kontracepcije, s ciljem osvještavanja o metodama zaštite i važnosti odgovornog spolnog ponašanja.
Nedavna istraživanja ukazuju na zabrinjavajuću sliku u Hrvatskoj – manjak dostupnosti, rijetko korištenje i slaba informiranost o kontracepciji. U nedostatku adekvatne seksualne edukacije, mladi se najčešće oslanjaju na nepouzdane izvore informacija poput interneta. Time se povećava rizik od dezinformacija i neodgovornog ponašanja.
Znanje o kontracepciji u RH je u padu
Godišnja publikacija Europskog parlamentarnog foruma za seksualna i reproduktivna prava, Kontracepcijski atlas, u kojoj je analizirana informiranost, dostupnost i cjenovna pristupačnost kontracepcijskih metoda u 47 europskih zemalja, predstavila je razočaravajuće podatke za 2024. godinu. Hrvatska je pala na 37. mjesto s rezultatom od 47,3 posto. To je posebno zabrinjavajuće ako se uzme u obzir da je 2020. rezultat iznosio 59,3 posto. Ispred nas se nalazi Kosovo, Sjeverna Makedonija, Srbija, Albanija, Bugarska i Rumunjska. Od zemalja Europske unije lošije rezultate imaju samo Poljska, Mađarska, Cipar i Slovačka.
Ovi alarmantni podaci u skladu su s istraživanjem seksualnosti kod mladih iz 2021. godine, kojim je utvrđeno da prezervativ pri seksualnom odnosu koristi tek oko 40 posto djevojaka i 47 posto mladića. Najrecentnije istraživanje Udruge za zaštitu i promicanje ljudskih prava “Sofija” utvrđuje da su internet i društvene mreže glavni izvor informacija za čak 88 posto mladih. Razgovor s liječnikom/icom navodi tek 55 posto ispitanika/ca.
Vrijeme je za sveobuhvatnu seksualnu edukaciju
CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje od proljeća provodi kampanju #Zaštošutimo 3.0 kojom apelira na sustavno uvođenje seksualne edukacije u zagrebačke škole. No, unatoč obećanjima danima prije ljeta, Grad Zagreb nije oformio niti radnu skupinu.
U sklopu kampanje, CESI upozorava da mladi u svakom slučaju uče o seksualnosti, samo je pitanje od koga i na koji način. U hrvatskim školama tema seksualnosti i reproduktivnog zdravlja obrađuje se kroz međupredmetnu temu “Zdravlje”. No, to se svodi na samo jedan sat godišnje. I daleko je od dovoljnog za prijenos potrebnog znanja. Teme poput rodnih stereotipa, ravnopravnosti, postavljanja i poštivanja granica te uvažavanja različitosti potpuno su izostavljene. S obzirom na to da Ministarstvo znanosti i obrazovanja podržava postojeći model učenja o seksualnosti i reproduktivnom zdravlju, veliku ulogu u pokretanju pozitivnih promjena mogu imati gradovi.
Grad Zagreb je trebao predstaviti sveobuhvatan program seksualne edukacije za osnovne i srednje škole prije ljeta. No, konkretnih pomaka još uvijek nema. U ovom trenutku još nije ostvaren niti prvi korak. Odnosno, formiranje radne skupine.