Američka nevladina organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch u srijedu 20.1. objavila je godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava u svijetu, u kojem u dijelu koji se odnosi na Hrvatsku ukazuje na probleme sa suđenjima za ratne zločine, slučajevima uskrate prava psihijatrijskih bolesnika, lošim tretmanom tražitelja azila, ugroženim slobodama medija i druge.
Zbog zastoja u pregovorima Hrvatske o pridruživanju Europskoj Uniji, do kojega je došlo zbog graničnog spora sa Slovenijom i koji je trajao do listopada, te ostavke premijera Ive Sanadera u srpnju, zemlja je većim dijelom 2009. godine bila u stanju političke neizvjesnosti, a u međuvremenu su reforme na području ljudskih prava pale u drugi plan, ocijenio je HRW.
Hrvatska i dalje vodi sudske postupke protiv osoba osumnjičenih za ratne zločine, no njezina nedosljedna suradnja s Haškim sudom (ICTY) i nesrazmjerno velik broj srpskih optuženika, od kojih se mnogima sudi u odsutnosti, i dalje su razlog za zabrinutost, navodi se u izvještaju.
“Hrvatske vlasti i dalje poriču posjedovanje ključnih dokumenata koje traži Tužiteljstvo ICTY-a na suđenju hrvatskim generalima Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču”.
“Srbi i dalje čine većinu optuženika u domaćim suđenjima za ratne zločine. U prvih osam mjeseci 2009. godine hrvatske vlasti podigle su osam novih optužnica za ratne zločine protiv 16 osoba, od kojih su 14 Srbi… U prvih osam mjeseci 2009. godine završeno je 20 suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj, od 61 optuženih u tim suđenjima njih 37 bili su Srbi”, dodaje HRW, ističući kako je gotovo polovici suđeno u odsutnosti.
Ukazuje se i na problem bijega u BiH Branimira Glavaša nakon izricanja presude za ratne zločine.
Osobe s duševnim smetnjama u Hrvatskoj izložene su uskraćivanju prava, a zakon o osobama s invaliditetom iskorištava se za ograničavanje sloboda. Unatoč nekim poboljšanjima, još uvijek nedostaju ključne zaštitne mjere za tražitelje azila i pritvorene migrante, ističe Human Rights Watch.
“Pretjerano i nepotrebno nametano smještanje ljudi u ustanove na osnovi duševne bolesti i dalje je krajnje zabrinjavajuće”, tvrdi HRW opisujući slučaj Ane Dragičević, koju su u psihijatrijsku bolnicu smjestili njezini roditelji 2004. godine, kada je imala 16 godina, pošto su saznali za njezinu ljubavnu vezu s jednom drugom djevojkom, a iz ustanove je otpuštena u svibnju 2008. godine, nakon intervencije Državnog odvjetništva i dugotrajne kampanje lokalnih medija.
“Značajan je problem i liječenje ljudi u ustanovama za duševno zdravlje, uz česte prijave o zlostavljanju i zanemarivanju“, ocjenjuje se u izvještaju uz primjer svibanjskog incidenta u Centru za autizam u Zagrebu, kada je mladić zadobio po život opasne povrede od vrele vode dok ga je jedan djelatnik centra tuširao.
“Postupanje Hrvatske s tražiteljima azila i migrantima i dalje je ispod međunarodnih i europskih standarda. Prema podacima UNHCR-a, u 2009. godini u pritvoru je zadržano više tražitelja azila, unatoč tome što ih je manje optuženo za ilegalan ulazak u zemlju”, ističe HRW. Stopa priznavanja statusa azilanta ostaje iznimno niska; u prvih sedam mjeseci 2009. godine odobren je samo jedan od 93 zahtjeva, dodaje se u izvještaju.
Prijetnje medijskim slobodama sve se više očituju u uplitanju politike u državne medije i vršenju pritiska na novinare, a manje u nasilnim napadima.
“Medijske slobode bile su pod stalnim pritiskom tijekom 2009.: novinari koji se bave istraživanjem korupcije i osjetljivih tema bili su izloženi prijetnjama i otpuštani ili su sudski gonjeni”, upozorava Human Rights watch, izdvajajući slučajeve zabrane rada Denisu Latinu na HTV-u i postupak protiv Željka Peratovića. Ukazuje se na manji broj fizičkih napada na novinare u 2009., te se navodi da su podignute optužnice protiv odgovornih za ubojstvo Ive Pukanića i Nike Franjića 2008., ali i da policija još nije otkrila počinitelje napada na novinara Dušana Miljuša.
U izvještaju se kritiziraju i hrvatski mediji, uz ocjenu da su “osobni napadi na branitelje ljudskih prava u državnim i komercijalnim medijima učinili okružje za rad u području ljudskih prava u Hrvatskoj iznimno neprijateljskim, no skupine i dalje slobodno djeluju”.
U izvješću se analizira i stanje s povratkom srpskih izbjeglica uz opću ocjenu da se oni i dalje “suočavaju s preprekama održivom povratku” i podatke UNHCR-a o broju povratnika, rješavanju njihovih molbi za socijalne stanove i kuće, i obeštećenjima za oduzeta stanarska prava za koja se kaže da “nije postignut pomak”.
Nasuprot tome, HRW navodi kako je “postignut pozitivan pomak u vraćanju zaposjednutog poljoprivrednog zemljišta srpskim vlasnicima”, kao i “određeni napredak u priznavanju prava Srbima na ostvarivanje mirovine za rad u ratnom razdoblju u područjima koja su bila pod pobunjeničkom vlašću”.
U zaključku se predviđa da će Hrvatska završiti pregovore o članstvu u EU tijekom 2010. godine, te ističe kako je izvješće EU o napretku, objavljeno u listopadu, izdvojilo odgovornost za ratne zločine protiv Srba, pravo na pristup pravosuđu i slobodu izražavanja kao područja u kojima je potrebno ostvariti daljnji napredak u Hrvatskoj.
