Hrvatska vojska već danas u svojim redovima ima viši postotak žena od većine članica Sjevernoatlantskog saveza, a u idućim bi godinama od prosjeka mogla još dodatno odskočiti. Prosjek NATO-a je 7, Hrvatske 9,4 posto.
U prilog zaključku da, narodski rečeno, Hrvatice sve radije idu u vojnikinje, dovoljno govore dva podatka. Prvi, da je od ukupno 834 kandidata koji su se ove godine prijavili u MORH-ov program školovanja “Kadet” žena 241 ili gotovo trećinu, te drugi, da je među dosad prijavljenima za dragovoljno služenje vojnog roka u Hrvatskoj žena bilo čak 14 posto.
– Ove brojke pokazuju da su, ne samo OS RH, već i naše društvo općenito sve otvoreniji, no mislim da žene u vojnom sustavu ne treba gledati odvojeno od muškaraca. To je posao kao i svaki drugi, drži pomoćnica pročelnika Vojnog kabineta Predsjednika RH Sunčana Vukelić, prije desetak dana promaknuta u čin brigadirke.
Četiri brigadirke
Do te visoke časničke pozicije, uz nju su dosad došle još samo tri pripadnice OS RH. Prije šest godina u brigadirku je promaknuta Helena Kucelin, danas voditeljica Odjela za obuku na središtu za obuku Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Tri godine kasnije pridružila joj se Mirjam Antolić, pročelnica kabineta načelnika Glavnog stožera OS RH, a čin brigadirke ima i Dragica Koketi, predsjednica MORH-ovog višestegovnog suda.
– Ja zaista nisam mislila da žene na visokim činovima u vojsci javnost percipira kao nešto neobično. To sam shvatila tek kad sam dan nakon promaknuća otvorila novine i vidjela da je moje ime posebno istaknuto među još desetak muških kolega koji su istodobno također dobili nove činove, dodaje brigadirka Vukelić, koja je vojnu karijeru kao diplomirana pravnica započela 1992. godine u Zapovjedništvu Zbornog područja Zagreb. U vojsci je, međutim, odlučila ostati i po svršetku Domovinskog rata, a o napredovanju, tvrdi, nikad nije pretjerano razmišljala.
Udio pripadnica ljepšeg spola na visokim časničkim pozicijama u OS RH vrlo je visok. Hrvatska danas, uz četiri brigadirke, ima i 29 pukovnica, te 128 bojnica.
Obećanje Đurđe Adlešič
Ipak, do onog najvišeg, generalskog čina, dosad u Hrvatskoj nije uspjela doći još nijedna žena. Najbliža tome sada je Mirjam Antolić koja će ove godine završiti izobrazbu na Hrvatskom vojnom učilištu i tako steći sve formalne preduvjete za promaknuće u generalicu.
U MORH-u ne žele prognozirati kada bi u Hrvatskoj mogao doći dan na koji će jednog zapovjednika podređeni titulirati s “gospođo generalice”, no Đurđa Adlešič je još lani najavila kako bi to moglo biti do kraja mandata aktualne Vlade.
– Osoba koja će biti promaknuta u generala, osim obrazovanja, mora biti i na položaju koji zahtijeva tu razinu čina. Tako da je u ovom trenu teško reći kad ćemo dobiti prvu generalicu. Ali definitivno je da, ako gledamo interes žena za radom u OS RH, te njihov udio među vojnicima i časnicima, krivulja definitivno ide prema gore, komentira glasnogovornik MORH-a Goran Grošinić.
Vojne profesionalke
O uključenju žena u vojne jedinice na ovim se prostorima počelo prvi put ozbiljnije razmišljati sredinom osamdesetih godina kad je vrh tadašnje JNA razmatrao uvođenje kraćeg, ali obveznog vojnog roka za njih. Stvar, međutim, nikad nije realizirana zbog raspada Jugoslavije. U svijetu danas postoji nekoliko modela za uključivanje žena u vojni sustav. U nekim zemljama poput Izraela žene podliježu općoj vojnoj obvezi i dužne su služiti vojni rok. Rusija, zatim, ostavlja mogućnost za angažiranje žena samo u slučaju ratnih zbivanja, dok je Hrvatska preuzela model kakav postoji u Velikoj Britaniji i SAD-u koji ženama omogućuje da postanu vojne profesionalke, po svemu ravnopravne muškarcima. Žene se u nas raspoređuju na sve borbene dužnosti. Ima ih u vojnoj policiji, zastupljene su u mirovnim misijama, a imamo i jednu pilotkinju. Riječ je o 33-godišnjoj Dijani Doboš, koja je jedno vrijeme aktivno letjela kao članica “Krila Oluje”, akrobatske skupine Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
– Ima li diskriminacije od strane muških kolega? Osobno je nikad nisam doživjela, a mislim da najbolji odgovor na to pitanje daje rast broja žena u vojsci. Mislite li da bi se žene uključivale u OS RH da je drugačije – zaključuje brigadirka Sunčana Vukelić.
Najmoćnije žene u uniformi
HELENA KUCELIN – rođena 1961. godine u Puli, profesorica obrane i zaštite, završila Časničku školu.
– u OS RH od 1991. godine.
– bila vojnikinja u 112. brigadi Zadar, bila nastavnica, a kasnije i načelnica katedre na učilištu HRZ “Rudolf Perešin”.
– trenutno voditeljica Odjela za obuku na Središtu za obuku HRZ i PZO.
MIRJAM ANTOLIĆ – rođena 1963. godine u Zagrebu, profesorica engleskog jezika i književnosti, završila Časničku školu.
– U OS RH od 1990. godine.
– radila kao državna službenica u MORH-u, prevoditelj u Inspektoratu obrane, te pročelnica Kabineta načelnika Glavnog stožera OS RH.
– trenutno na školovanju u Ratnoj školi.
SUNČANA VUKELIĆ – rođena 1961. godine u Zagrebu, diplomirana pravnica, završila Časničku školu.
– u OS RH od 1992. godine.
– bila savjetnica za pravne poslove u Zapovjedništvu ZP Zagren, pa načelnica Odjela izrade nacrta propisa Uprave za pravne poslove.
– trenutno pomoćnica pročelnika Vojnog kabineta Predsjednika RH.
DRAGICA KOKETI – rođena 1956. godine u Travniku (BiH), VSS, završila Časničku školu.
– U OS RH od 1993. godine.
– bila namještenica Personalne službe MORH-a, načelnica Uprave za personalne poslove, načelnice Odjela za upravno-pravne poslove i viši stručni savjetnik za međunarodno pravo u Pravnoj službi.
– trenutno predsjednica Višeg vojnostegovnog suda u MORH-u
