Prevela Diana Adžić
Komentari na analize klimatskih promjena obično su slijepi na spolne razlike. A opet, žene, kojima je priznata produktivna i reproduktivna uloga u obiteljima i zajednicama, često podnose najveći teret utjecaja klimatskih promjena. Točnije, utjecaj klimatskih promjena na žene vezan je uz vodu, tlo, hranu i epidemije bolesti.
Klimatske promjene odnose se na promjene klime nakon nekog vremena, uključujući regionalne ili globalne promjene temperature i povećane rasprostranjenosti ekstremnih vremenskih uvjeta. Rezultirajući efekti i dokazi klimatskih promjena uključuju: otapanje ledenjaka i trajnog leda; povećanje razine vode u oceanima; šumske požare; kobne valove vrućine; duža sušna razdoblja; nestašice vode; dezertifikaciju; eroziju tla; kisele kiše; te jake ciklone, uragane i poplave.
Prema prosudbi većine znanstvenika, klimatske promjene su rezultat ljudske aktivnosti – uključujući krčenje tropskih šuma za drvo, gumu i ostale proizvode te obilno izgaranje fosilnih goriva (npr.ulje, ugljen, zemni plin) za vožnju automobila, proizvodnju električne struje, i za pokretanje kućanstava i poduzeća. Toksini ispušteni izgaranjem fosilnih goriva se ponašaju kao pokrivač, zadržavajući toplinu u Zemljinoj atmosferi i mijenjaju uobičajene vremenske uvjete diljem svijeta.
Klimatske promjene osobito utječu na žene jer one generalno gledajući nemaju siguran pristup te kontrolu nad zemljom, vodom, stokom i drvećem; prema tome, one su prisiljene raspolagati s ograničenim resursima i alternativama kada su im životi i samo postojanje ugroženi. Starije žene, invalidkinje, udovice i domorodačke žene često se suočavaju s najakutnijim izazovima vezanim za klimatske promjene jer imaju manje sredstava za kompenzaciju i prilagodbu promjenama.
Voda
Klimatske promjene su opustošile zalihe vode na čitavoj planeti. Neka mjesta na svijetu, uključujući i većinu Afričkog kontinenta, doživljavaju sve češće i duže suše i sušna razdoblja. Smanjena razina vode dovodi do erozije tla, dezertifikacije i u kombinaciji s razarajuće visokim temperaturama, rezultira toplotnim udarima, šumskim požarima i umiranjem od dehidracije i srčanih udara. Druga mjesta na svijetu su vidjela masovni porast i učestalost ciklona, uragana, poplava, tajfuna i tzunamija. U takvim mjestima voda je u porastu, količina oborina je prekobrojna i atmosferski uvjeti rezultiraju učestalim prirodnim katastrofama. U oba slučaja, žene se nose s promjenama vezanima za vodu.
Kao primarni sakupljači vode na krajnjem jugu, žene i djevojke sada moraju hodati ili putovati dalje kako bi dobile vodu i koriste intenzivnija sredstva kako bi prikupile i pohranile vodu. U nekim slučajevima djevojke ne pohađaju školu kako bi obavljale ove zadatke ili neke druge kućanske poslove dok njihove majke odlaze po vodu ili su uposlene u aktivnostima kojima generiraju prihode kada su postojeći poslovi koji ovise o vodi kao što je uzgoj, ugroženi. Štoviše u nekim mjestima, opasno je za djevojke i žene putovati predaleko kako bi donijele vodu – budu silovane i zlostavljane dok hodaju na velike udaljenosti kroz područja koja su u sukobu ili procesu oslobođenja.
U mjestima gdje je voda svetinja i njena nabava je problematična, neke vlade su se usmjerile na privatne sektore kako bi upravljali filtriranjem i opskrbom vodom. Vrlo često, ovo otežava pristup vodi jer mnoge tvrtke gledaju kako zaraditi – često flaširajući i prodavajući vodu onima na krajnjem sjeveru koji mogu platiti više za nju. Kada su suočene s visokom cijenom vode, žene, koje generalno upravljaju raspodjelom sredstava za kućanstvo, često su dovedene pred teške odluke i razmjene – često između hrane, vode, lijekova, zdravstvene njege i školske naknade.
U mjestima poput Azije i Kariba, žene su bile suočene s ili smrću ili teškom ponovnom izgradnjom života i domova u žarištu jakih ciklona, uragana, poplava i tzunamija. Studija ekstremnih vremenskih uvjeta između 1981.-2002. je došla do zaključaka da prirodne katastrofe ubiju više žena nego muškaraca ili ubijaju žene koje su u ranijoj životnoj dobi nego muškarci. Npr. žene su u velikoj brojčanoj premoći u broju smrti uzrokovanih tzunamijem u 2004.-oj, ali i na godišnjoj razini nžene brojčano nadjačavaju muškarce u smrti uzrokovanim ciklonima u Bangladešu.
Mnoge žene često postanu udovice ili izbjeglice u tako ekstremnim vremenskim uvjetima, ostavljene da generiraju prihode, opskrbe svoju djecu i ponovno izgrade domove potpuno same. U kampovima i privremenim smještajima, žene su također ranjive zbog nasilja suprotnog spola.
Promjene temperatura oceana i zagađenja u oceanima izravno i neizravno utječu na žene. Ribarice diljem svijeta uviđaju razliku u kvaliteti i zdravlju dostupne ribe, ugrožavajući opstanak u ribarskim zajednicama naseljenim ženama. Osim toga, postupno zagrijavanje oceana uzrokuje izbjeljivanje koralja. Gubitak koraljnih grebena šteti turizmu u kojemu žene čine 46% radne snage.
Tlo i hrana
Osim utjecaja promjene klime na vodu, stalne promjene temperature su smanjile biodiverzitet dostupnih biljaka, uključujući one za medicinske svrhe. Kao veliki postotak svjetskih poljoprivrednika, sakupljača hrane i iscjelitelja, žene često ovise o lokalnom ekosustavu za zdravlje i opstanak. Same ruralne ženu su odgovorne za polovicu svjetske proizvodnje hrane i proizvode između 60 i 80% hrane na krajnjem sjeveru.
Promjene temperature ograničile su raznolikost vrsta i usjeva poljoprivrednicima, od kojih su većina žene, za uzgoj. Atmosferski smeđi oblaci zbog povećane aerosoli i koncentracije stakleničkih plinova smanjuju uzgoj riže diljem svijeta a riža je osnovna hrana koja opskrbljuje većinu kalorija na krajnjem sjeveru. To utječe, ne samo na nutricionizam lokalnih obitelji i zajednica nego također i na prihode i perspektive jer farmeri imaju manje izbora što da uzgajaju, kada i kako.
Štoviše, kada je hrana nedostupna ili/i skupa,žene i djevojke su ranjivije i izloženije lošoj prehrani i izgladnjivanju. Na primjer,UNDP studija je zaključila da manjak oborina u Indiji je rezultiralo u periodima niske potrošnje hrane, povećanja cijena, smrću izgladnjelih djevojaka. Slično tome, tijekom krize i nestašice kruha u Egiptu između 2007.-2008., godine, žene i djevojke nadoknađivale su nestašicu kruha radeći više za prihode izvan kuće, jedući manje i provodeći više vremena pripremajući manje skupu hranu.
Bolesti
Klimatska varijabilnost također pridonosi nastanku bolesti koje najviše utječu na žene. Promjene temperature, manjak čiste i adekvatne vode i sanacija infrastrukture i manjak adekvatne, nutricionistički kvalitetnije hrane može rezultirati razvojem i širenjem bolesti-noseći insekte i patogenih i viralnih sojeva. Porast temperature na Istočno Afričkim visoravnima igrala je ključnu ulogu u širenju malarije. I u Bangladešu, koji doživljava teške poplave i tajfune, klimatske promjene činile su procijenjenih 70% varijacija u nedavnoj zarazi kolere.
Kada su suočene s epidemijama, žene češće imaju slabiji pristup medicinskim uslugama nego muškarci i njihovo se opterećenje poveća kada moraju provoditi više vremena brinući se za bolesne. Također, žene i djeca iz većinskog (70%) svjetskog siromaštva i siromašnih domaćinstava koja su pod utjecajem bolesti imaju manje resursa za prilagodbu.
Nakon svega, pregled promjena vezanih uz vodu, zemlju, hranu i izbijanja bolesti pokazuje da su žene sveopće zahvaćene klimatskim promjenama. Rasprave i prijedlozi na postojećoj Konferenciji Ujedinjenih Naroda o klimatskim promjenama u Kopenhagenu moraju razmotriti ovaj jedinstveni utjecaj i perspektive, stručnost na tom terenu i iskustva žena potrebno je uključiti u rješavanje ovog problema.
