O zastrašujućim pričama trgovine ljudima svakodnevno slušamo. Jedna takva je nedavno šokirala svjetsku javnost te je sigurno svima vama ostala urezana u sjećanje. Riječ je o dvije bande Rumunja koji su se bavili trgovinom žena u Španjolskoj, ali na jedan iznimno brutalan način. Naime, ‘trgovci’ su ženama na zapešću tetovirali bar kodove s cijenom kupoprodaje da bi se osigurali od eventualnog bijega te su ih u žargonu nazivali ‘koferima’, ‘torbama’ ili ‘biciklima’. Policija je za to doznala kada je provalila u jedan stan tražeći svodnike te u njemu pronašla preplašenu mladu ženu obrijane glave, tetoviranog zapešća i zavezanu lancima za radijator. Zastrašujuće, zar ne?! Ali, nažalost, to je samo jedan u nizu od takvih dehumanizirajućih slučajeva.
U svrhu prevencije traffikinga, 2006. godine osnovana je kampanja ‘Stop the Traffik‘ koja predstavlja jedan rastući globalni pokret individua, zajednica i organizacija u borbi za prevenciju prodaje ljudi, zaštite ljudi kojima se trguje i naposljetku, proganjanja ‘trgovaca’ istih.
Kampanja je osnovana s ciljem:
• Educiranja: podizanja svijesti i razumijevanja o trgovini ljudima i onoga što se može učiniti u vezi toga,
• Zagovaranja: angažiranja sa zajednicom i profesionalcima kako bi se kreirao okoliš u kojemu je teže trgovati, skrivati i iskorištavati ljude i
• Fondiranja: financiranja ‘Stop the traffik’ projekta i anti-trafficking aktivnosti diljem svijeta koji djeluju zajedno s odvjetnicima, ranjivima i onima s kojima se trgovalo.
‘Stop the traffik’ kampanja sada okuplja više od 1.000 organizacija u 50 zemalja i 10.000 aktivista i aktivistica diljem svijeta čiji je moto: kada ljudi djeluju, stvari se mijenjaju! Na taj način, osnivatelji ove kampanje žele nas opskrbiti u smislu da podignemo svijest i razumijevanje o tom globalnom problemu te da napravimo razliku i da se pridružimo u borbi zaustavljanja trafficking-a.
{slika}
Trafficking je:
- biti prevaren ili otet protiv svoje volje, kupljen, prodan ili transportiran u ropstvo zbog seksualnog iskorištavanja, rada u tvornicama, prostitucije, prodaje organa…
- kada članovi obitelji prodaju svoju djecu lokalnim vođama bandi ili organiziranim internacionalnim krugovima trgovanja za najmanje 20 dolara po glavi
- u porastu. Naime, od dva do četiri milijuna muškaraca, žena i djece se prodaje preko granica i unutar njihove vlastite države svake godine. Minimalno s jednom osobom se trguje SVAKE MINUTE!!! Riječ je o razmjeni koja zarađuje dvostruko više svjetskih dohodaka od Coca-Cole.
- ukupan godišnji prihod na trgovinu ljudima procjenjuje se na 31.6 milijardi dolara.
- kada žrtve obično pate od višestrukih fizičkih iskorištavanja, straha, mučenja i prijetnji njihovim obiteljima kako bi se slomili njihovi duhovi i kako bi se oni pretvorili u robu koja se može prodati. Tužna je i sama činjenica što trgovina ljudima uopće postoji i opstaje toliko dugo, a činjenica da se osobu može prodavati i njome trgovati više puta je još tužnija.
- Trafficking se uvelike razlikuje od krijumčarenja ljudi u tome što se za krijumčarenje ljudi samostalno i dobrovoljno opredjeljuju i sami traže usluge krijumčara ljudi za određenu svotu.
Naredne statistike prikazuju enormne razmjere trgovine ljudima:
• najmanje 12.3 mil. ljudi su žrtve prisilnog rada diljem svijeta. Od ovoga, 2.4 mil. je rezultat trgovine ljudima
• Od 600.000 do 800.000 muškaraca, žena i djece je prodano preko internacionalnih granica svake godine. Približno 80 posto su žene i djevojčice, a do 50 posto su maloljetnici.
Prodajom ljudi postaju roba, kao i svaka druga namirnica u trgovini. Pretvaraju se u robu s određenom vrijednošću, koja će nakon procjene biti isplaćena trgovcu. Žrtvama traffikinga su oduzeta sva ljudska prava i dostojanstvo te oni postaju robovi. Trgovinom ljudi kriši se sloboda kretanja, sloboda i dostojanstvo pojedinca, pravo na odlučivanje i izbor, pravo na jednakost među ljudima, pravo na život, rad i obrazovanje te pravo na zdravlje.
Većina trafficking-a žrtava dolazi iz najsiromašnijih zemalja i najsiromašnijeg sloja državne populacije, a tipovi regrutiranja uključuju otmice, prodaju od strane roditelja, ulice ili pak instituacija koje bi trebale skrbiti za siročad. Trgovina ovog tipa u svakom slučaju pronađe način za regrutiranje mlade, ali i starije radne snage kojoj, naravno, biva obećan posao iz snova sve do trenutka dok se ne suoče sa surovom realnošću pakla u koji su dovedeni. U tom paklu postaju apsolutno očajni, a njihove životne aspiracije nedostižne jer su sad samo obične marionete kojima ti brutalni trgovci upravljaju na najgori mogući način, a same žrtve ako se ikada izvuku iz tog okrutnog svijeta, izlaze s teškim posljedicama i sjećanjima koja je teško zatomiti.
Ista se stvar dogodila i većini djevojaka u Reg Light Districtu u Amsterdamu kojima su obećane plesne i/ili modne karijere, a koje su, u trenutku kad su dovedene na ‘mjesto zločina’, prisilno pretvorene u prostitutke. Te su cure na izvrstan način prenijele poruku: “Svake godine tisućama žena je obećana plesna karijera u Zapadnoj Europi. Nažalost, previše njih završi upravo ovdje.“
Stoga, nužno je podizati svijest o ozbiljnosti i okrutnosti cijele situacije te sukladno tome početi djelovati jer moramo biti svjesni da nije istina kako se ovakve stvari događaju samo drugima i u drugim zemljama. Trgovina ljudima se događa i na našem tlu i ona je svakodnevna. Štoviše, u Hrvatskoj cvjeta prostitucija i trafficking, a u trenutku pisanja ovog članka, 1000-e žena, muškaraca i djece je prodano preko granice, milijunima žena je obećana blistava budućnost baveći se plesom i manekenstvom, a sve to predstavlja paravan za ‘prodaju bijelog roblja’.
Prema podatcima MUP-u, trgovanje ljudima zahvaća Hrvatsku kao tranzitnu zemlju te gotovo podjednako i kao zemlju porijekla, odnosno odredišta žrtava trgovanja ljudima. S obzirom na međunarodni karakter problema, činjenica je da je Hrvatska, prije svega, uz Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju i dalje važan tranzitni pravac, kojim se koriste krijumčari osoba, pa tako i trgovci ženama i djecom. Ipak, navedeni trendovi su promjenjivi pa se u posljednje vrijeme Hrvatska sve više dovodi u vezu sa trgovanjem ljudima kao izvorišna i zemlja odredišta, dok tranzit kroz Hrvatsku opada – iz razloga prijema novih članica (Rumunjska i Bugarska) u Europsku Uniju.
{slika}
Analizom otkrivenih i prijavljenih kaznenih djela trgovanja ljudima u Republici Hrvatskoj može se zaključiti da ovaj pojavni oblik kriminaliteta najčešće podrazumijeva trgovanje osobama ženskog spola, mlađe životne dobi (od 11 do 30 godina), s ciljem seksualnog iskorištavanja, a karakterizira ga specifična dinamika počinjenja djela, transnacionalni karakter počinjenja, izražena brutalnost kod spolnog i fizičkog nasilja počinitelja, dugotrajna eksploatacija žrtve, kao i potpuna uspostava ropstva ili radnji sličnih ropstvu te posebno ranjivo stanje trgovane osobe.
Jedan od modaliteta iskorištavanja, utvrđenog u 2006. i 2007. godini, je i seksualna eksploatacija u cilju začeća i rođenja djeteta. Tijekom 2008. i 2009. godine evidentirano je povećanje broja radne eksploatacije mlađih muškaraca, koji su bili eksploatirani na seoskim imanjima, u obrtima u vlasništvu počinitelja i sl. Ukupan omjer žrtava po spolu je 88 posto žena i 12 posto muškaraca koji su identificirani od 2002. godine, a žrtve su, njih 60 posto seksualno eksploatirano, dok na radnu eksploataciju koja uključuje i služenje te prosjačenje i džeparenje otpada oko 25 posto. Djece, identificiranih žrtava trgovanja ljudima, ukupno je 18 posto.
