U petak 19.06.2009 u Centru za ljudska prava održana je tribina na kojoj je predstavljeno istraživanje “Ljudska prava u osnovnim školama – teorija i praksa”. Istraživanje je provedeno u osnovnim školama diljem Hrvatske, a proveo ga je ekspertni tim u sastavu prof. Ivana Batarelo Kokić, prof. Benjamin Čulig, Tomislav Reškovac, prof. Vedrana Spajić Vrkaš, mr.spec. Jagoda Novak te stručni/e suradnici/e. Ciljevi istraživanja bili su utvrditi koliko i u kojoj mjeri su demokracija i ljudska prava prisutni u osnovnim školama; kako naš obrazovni sustav i škole te nastava funkcioniraju na demokratskim principima i ljudskim pravima te koliko i kako udžbenici koji se koriste u školama tretiraju teme vezane za demokraciju i ljudska prava. Analizirani su udžbenici iz hrvatskog jezika, prirode i društva, povijesti i vjeronauka koje koristi 90 % učenika i učenica osnovnih škola u Hrvatskoj. Detaljna analiza govori da su udžbenici u osnovnim školama u skladu s vrijednostima ljudskih prava. Najveći dio udžbenika ne promiče društvene stereotipe i predrasude, no slabo su zastupljene društveno osjetljive teme. Manjine i marginalizirane skupine nisu uključene u sadržaj udžbenika te se malo spominju različite rase i etničke skupine. Udžbenici vrlo slabo potiču građanski aktivizam kao preduvjet odgoja odgovornih i društveno aktivnih građana/ki. Ilustracije su u velikoj mjeri zastupljene i nadopunjuju tekst, ali rjeđe se koriste za raspravu, a postoje ilustracije koje služe samo kao ukras.
U sklopu istraživanja analiziralo se i strateške obrazovne dokumente koji su važni za područje odgoja demokratsko građanstvo i ljudska prava, a to su Nacionalni program za promicanje i zaštitu ljudskih prava 2008- 2011, Hrvatski nacionalni obrazovni standard – HNOS te Prijedlog Okvirnog nacionalnog kurikuluma. Cilj Nacionalnog programa za promicanje i zaštitu ljudskih prava 2008.- 2011 je uključivanje načela ljudskih prava i građanskih odgovornosti u cjelokupan obrazovni sustav. Hrvatski nacionalni obrazovni standard HNOS se provodi na razini predmeta sa sadržajima o demokraciji i ljudskim pravima koji se spominju rijetko i u maloj mjeri kroz uvodne napomene i ciljeve koji se vezuju uz nastavne sadržaje iz prirode i društva, likovne kulture, povijesti i vjeronauka.
Upitnikom za učenike/ce, nastavnike/ce, roditelje i ravnatelje/ice analizirani su njihovi stavovi o odgoju i obrazovanju za demokraciju i aktivno građanstvo.
Učenici/e misle da najviše razumiju pojmove vezane uz prava djeteta, ljudska prava, prava učenika.Iz područja međukulturnih odnosa najbliže su im teme vezane za nenasilno rješavanje sukoba i solidarnost.
Ravnatelji/ce misle da institucije rade dobro, ali mehanizmi ne. Smatraju da se sa obrazovanjem o demokraciji i ljudskim pravima treba započeti od najranije dobi djeteta, te taj program ugraditi u već postojeće predmete. Ključnu ulogu u odgoju djeteta po tom pitanju vide roditelje i nastavnike.
Nastavnici/e smatraju da je jedna od najvažnijih zadaća škole pripremiti učenike/ce za ulogu aktivnih građana/ki i da sa odgojem treba započeti u najranijoj dobi djeteta. Smatraju da odgoj treba početi kod kuće i da pripremu učenika za aktivno demokratsko građanstvo treba ugraditi u programe drugih predmeta. Smatraju da udžbenici pomažu učenicima da razumiju i uvažavaju druge kulture, da uče žene i muškarce da budu ravnopravni i da pomažu učenicima da razumiju i uvažavaju prava osoba koja pripadaju vjerskim ili etničkim manjinama.
Roditelji misle da uvođenje odgoja za demokratsko građanstvo i ljudska prava osposobljava za nastavak školovanja, za nenasilnu komunikaciju, pomaže učenicima da se razviju u aktivne i odgovorne ljude, osposobljava za život u multikulturnom društvu, razvija kritičko mišljenje, razvija domoljublje i priprema učenika za život u ujedinjenoj Europi.
Uvođenje odgoja za demokratsko građanstvo i ljudska prava svi prepoznaju važnim elementom i zadaćom osnovne škole. Smatraju da treba biti intenzivnije prisutno u školama.
Zaključeno je da je potrebno naći rješenje za uvođenje tih sadržaja u osnovne škole uz pomoć struke i aktera koji rade u sustavu.
