Danas je u Zagrebu održan stručni skup “Lokalna samouprava i izravni izbori – neizvjesnosti prije i nakon izbora” koji su zajednički organizirali Pravni fakultet u Zagrebu i GONG.
Skup su otvorili Vladimir Šeks, potpredsjednik Hrvatskog sabora; prof. dr. sc. Josip Kregar, dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu; Suzana Jašić, predsjednica GONG-a i Antun Palarić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu.
Na skupu su predstavljene analize mogućih problema na predstojećim lokalnim izborima, kao i eventualni problemi u funkcioniranju općina, gradova i županija nakon izbora:
Dr. sc. Robert Podolnjak kritički se osvrnuo na zakonski okvir novog sustava lokalne i regionalne samouprave, a dr. sc. Ivan Koprić predstavio je empirijska istraživanja neposrednog izbora gradonačelnika u državama na području bivše Jugoslavije. Prof. dr. Nenad Zakošek govorio je o biračima i strankama na lokalnim izborima, tj. znače li izravni izbori lokalnih čelnika više ili manje demokracije?! Mr. sc. Vanja Škorić, pravna savjetnica GONG-a, upozorila je na niz potencijalnih problema tijekom i nakon lokalnih izbora.
Usprkos neslaganju hoće li direktni izbori značiti demokratizaciju, modernizaciju ili korak unazad, zaključeno je da direktni izbori svakako predstavljaju izvor jačeg legitimiteta. No, i u navedenim izlaganjima, i u raspravi u kojoj su sudjelovali predstavnici akademske zajednice, političkih stranaka, saborskih odbora, gradova te Državnog izbornog povjerenstva, iskristalizirale su se iste bojazni i ista pitanja koja su, unatoč skorašnjim izborima, i dalje otvorena:
– I dalje nije jasno koje su ovlasti izvršne (direktno izabrane) vlasti, a koje predstavničkog tijela. Takvo je stanje potencijalni izvor sukoba u lokalnoj vlasti te njene nestabilnosti nakon izbora. Naglašeno je da postoji niz zakona koji još nisu doneseni ili izmijenjeni, a koji propisuju neke od tih ovlasti (primjerice Zakon o komunalnom gospodarstvu). Također, postavlja se i pitanje hoće li građani ta tijela birati informirano, odnosno hoće li im biti jasne njihove funkcije.
– Potrebno je unijeti dodatan mehanizam nadzora/kontrole izvršnog tijela. S tim u vezi je postavljeno i pitanje postojanja kontrolnih mehanizama izvršne vlasti od strane javnosti, uzevši u obzir činjenicu da su civilno društvo i mediji i dalje nedovoljno razvijeni na lokalnim razinama.
– Direktno izabrani čelnici su gotovo nesmjenjivi, budući da za njihov opoziv treba biti raspisan referendum kojem će se odazvati preko 50% birača.
– Nužno je promijeniti i poboljšati ostale propise (tehnička provedba izbora, sređivanje popisa birača, financiranje kampanja, obveze medija, informiranost i edukacija birača, zastupljenost nacionalnih manjina, usklađivanje ostalih zakona, jači nadzor rada izvršne vlasti) kako bi izbori bili transparentni i legitimni, a općine, gradovi i županije nesmetano i učinkovito funkcionirale.
Sudionici skupa apelirali su na Vladu i Sabor da u što skorijem roku propise donesu, izmijene i, što je najvažnije, usklade, a popis brojnih praznina i otvorenih pitanja te kolizija i neusklađenosti koje su danas predstavljene na skupu, bit će poslan institucijama kroz nekoliko sljedećih dana.
