NATO je poslao pet ratnih brodova u misiju nadzora mreža za krijumčarenje migranata u Egejskome moru koji su zasad usredotočeni na okolicu grčkog otoka Lesbosa, rekao je u četvrtak glavni tajnik saveza Jens Stoltenberg.
“Od prošlog vikenda smo proširili naše područje djelovanja, od sada smo u grčkim i u turskim teritorijalnim vodama”, rekao je glavni tajnik NATO-a na tiskovnoj konferenciji u Bruxellesu s predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom.
“U početku smo se usredotočili na zonu oko grčkog otoka Lesbosa, ali narednih dana i tjedana planiramo ići prema jugu”, rekao je Stoltenberg.
Zbog velike blizine turske obale na taj su se otok u 2015. iskrcale stotine tisuća migranata i lani je postao glavna točka ulaska u Europu. Više od 850.000 migranata ušlo je lani u EU preko Egejskog mora.
“Trenutačno je pet brodova na tom području, a sljedećih dana će ih biti više”, najavio je glavni tajnik, dodajući da će brodovi biti opremljeni helikopterima i ‘suvremenom opremom’ za nadzor.
Stoltenberg je usto izrazio zadovoljstvo zbog ‘istinske i praktične suradnje’ s europskom agencijom za granice Frontexom, zahvaljujući razmjeni časnika za vezu i razmjeni informacija ‘u stvarnom vremenu’ prikupljenih o djelatnosti krijumčarskih brodova koji bujaju na turskoj obali.
“To je važno jer NATO-ovi brodovi prikupljaju informacije, nadziru i izviđaju, to je važno za grčku i tursku obalnu stražu i za Frontex” koji zajednički rade na tom području kako bi zaustavili priljev i spriječili utapanje ljudi, istaknuo je Stoltenberg.
Grčka će proglasiti Tursku sigurnom i onamo vraćati tražitelje azila
Grčki ministar za migracijsku politiku Yannis Mouzalas rekao je u srijedu da Grčka zapravo smatra Tursku ‘sigurnom trećom zemljom’, utirući tako pravni put za povratak tražitelja azila u tu zemlju, kao što previđa plan EU-Turska, objavili su grčka internetska stranica Left.gr i grčka novinska agencija Ana.
Kako pišu ta glasila, Mouzalas je nakon ministarskog sastanka u Bruxellesu rekao grčkim novinarima da je Turska zapravo sigurna, budući da je primila 2,5 milijuna izbjeglica te da EU i UNHCR ondje provode nadzor životnih uvjeta u kampovima i poštovanja ljudskih prava.
Grčka vlada sve dosad nije htjela priznati da “proučava” tu mogućnost, zamišljenu kao pravno sredstvo za ozakonjenje povratka tražitelja azila u treće zemlje.
Grčka, na temelju međunarodnog prava, može jednostrano donijeti takvu odluku, “ali bi Turska u praksi morala surađivati” i pristati na ponovni prihvat tražitelja azila koji su otišli s njezina teritorija, rekao je tada izvor u grčkoj vladi.
Po podatcima UN-a, 132.000 migranata je od početka godine prošlo Egejskim morem kako bi se domogli EU-a, a 440 ih se utopilo na tom putu na koji nerijetko polaze u nesigurnim plovilima.
Sve kritičnije zdravstveno stanje izbjeglica u Idomeni
U izbjegličkom kampu u Idomeni na grčko-makedonskoj granici stanje je postalo kritično, bosa djeca u blatu stoje pod kišom u redu za sendvič, klinike su prepune, žene na izmaku snaga.
“Stanje je jako loše, to je jedna od najtežih situacija koje smo imali”, rekao je predstavnik nevladine udruge Save the Children. Oko 14.000 izbjeglica, od koji su polovica žene i djeca, danima su blokirani su u Idomeni, na granici s Makedonijom.
Većina se sklonila u dva šatorska logora, a drugi na otvorenom uzalud čekaju otvaranje granice zatvorene 4 dana.
“Više desetaka djece je teško bolesno i stanje je kritično”, upozorio je Leigh Daynes, direktor Liječnika bez granica naglasivši da zatvaranje granica neće spriječiti izbjeglice da dođu u Europu.
Zamjenica američkog državnog tajnika Victoria Nuland je došla u četvrtak u Idomeni, ali nije komentirala stanje.
Ispred dviju ambulanti protežu se dugi redovi u kojima više stotina ljudi nose djecu koja kašlju ili plaču.
