Referirajući se na rezultate globalnog istraživanja u kojem je sudjelovalo preko 1600 aktìvistkinja za ljudska prava, kao i na intervjue s više od 50 stručnjaka, organizacija AWID krajem je 2008. godine pokrenula poseban niz publikacija o vjerskom fundamentalizmu i ženskim pravima. Ovaj sažetak donosi najvažnije točke istraživanja – trendove, strategije i utjecaje vjerskih fundamentalističkih pokreta među regijama i religijama.
Prema riječima 76% aktìvistkinja za ljudska prava, u posljednjih je 10 godina na globalnoj razini ojačao utjecaj vjerskoga fundamentalizma. Takvi su pokreti postali dovoljno moćni da oblikuju društvene norme, imaju utjecaj kako na rad međunarodnih tako i nacionalnih institucija i istaknutih pojedinca, definiraju zakone i politike, a osobito su utjecajni u području pitanja “morala” i osobne autonomije. 8 od 10 aktìvistkinja za ljudska prava smatra da vjerski fundamentalizam ima negativan utjecaj na prava žena, a više od dvije trećine misli da takvi pokreti sprječavaju prava žena više od ostalih političkih snaga.
U svakoj se regiji aktìvistkinje suprotstavljaju fundamentalističkim strujanjima unutar velikih i manjih svjetskih religija.
Nekoliko je ključnih osobina karakteristično za sve pokrete i pojavljuju se nevezano za granice i vjerske podjele. Najčešće se spominju pojmovi “apsolutistički” i “netolerantan” – fundamentalisti nisu otvoreni za raspravu, nameću dogmatski svjetonazor i protive se demokratskim vrijednostima, pluralizmu i slobodi mišljenja. 50% aktìvistkinja tvrdi da je korištenje nasilja za zastrašivanje protivnika zajednička strategija fundamentalista. Takvo nasilje je prije svega osmišljeno da bi stvorilo strah i izolaciju te kako bi društvo ostalo podijeljeno, oni koji se opiru takvom sustavu obeshrabreni, a njihovi saveznici zastrašeni.
Vjerski fundamentalisti mogu djelovati na lokalnoj i globalnoj razini; kroz vjerske ili svjetovne ustanove, kao pojedinci ili kroz institucije, kao vođe ili kao sljedbenici. Dakle, nema “tipičnoga fundamentalizma”. Predstavljajući se kao legitimni društveni akteri koji sudjeluju u karitativnom radu, vjerski su fundamentalisti često u stanju dobiti potporu vlada i humanitarnih agencija te uspostaviti partnerstvo s organizacijama za razvoj pa čak i nekim udrugama za ženska prava.
Vjerski fundamentalizam predstavlja prijetnju demokraciji i pluralizmu, a posebice siromašnima i marginalizranima. Najčešće napadaju branitelje ljudskih prava (posebno ciljaju na LGBTQI zajednicu), ostavljajući uzak prostor za raznolikost, progresivne misli i djelovanja. Vjerski fundamentalizam stoga predstavlja ne samo glavnu prepreku pravima žena, već njegova rastuća globalna i politička moć zahtijeva globalni aktivistički odgovor.
Pročitajte AWID-ov kratak izvještaj o ovome istraživanju.
Prevela Adrijana Baus
