U izvješću objavljenom tijekom Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, u Švicarskoj, Oxfam je izvjestio da je ‟više nego groteskno” da nekolicina bogatih ljudi, na čelu s Billom Gatesom, osnivačem Microsofta, posjeduje 426 milijardi dolara, što je ekvivalent bogatstvu koje posjeduje 3.6 milijardi ljudi.
Humanitarna organizacija poziva na stvaranje novog ekonomskog modela koji bi preokrenuo trend nejednakosti, a koji je ujedno zaslužan za Brexit i pobjedu Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima SAD-a. Oxfam smatra da je rastuća nejednakost proizvod agresivnog ograničavanja plaća, utaje poreza i iskorištavanja proizvođača.
Svjetski gospodarski forum izjavio je da rastuća nejednakost i polarizacija društva predstavljaju najveći rizik za svjetsku ekonomiju u 2017. godini, a to bi moglo rezultirati nazadovanjem globalizacije.
Oxfam otkriva kako 50 posto najsiromašnijih posjeduje jednaku količinu bogatstva, 426 milijardi dolara, kao i grupa ljudi na čelu s Gatesom, Amanciom Ortegom, osnivačem španjolskog modnog lanca Zara, i Warrenom Buffettom, poznatim investitorom i glavnim izvršnim direktorom Berkshire Hathaway.
Ostali su Carlos Slim Helú: meksički telekomunikacijski tajkun i vlasnik konglomerata Grupo Carso; Jeff Bezos: osnivač Amazona; Mark Zuckerberg: osnivač Facebooka; Larry Ellison: izvršni direktor tvrtke Oracle; i Michael Bloomberg: bivši gradonačelnik New Yorka i osnivač te vlasnik Bloomberg tvrtke za pružanje financijskih informacija.
Oxfam je izvjestio da su prošle godine 62 najbogatija milijardera imala jednaku količinu bogatstva kao i polovina svjetske populacije. Međutim, ta brojka je u 2017. pala na njih osmero jer novi podaci pokazuju da je siromaštvo u Indiji i Kini gore nego što se mislilo, a to znači da je 50 posto najsiromašnijih u još lošijem stanju te da se jaz između bogatih i siromašnih povećao.
Članovi/ce foruma stigli su u ponedjeljak u Švicarsku, gdje su došli gosti u rasponu od kineskog predjednika Xija Jinpinga do pop zvijezde Shakire, a Svjetski gospodarski forum je izdao svoj vlastiti izvještaj o rastu i razvoju gdje je medijan dohotka u prosjeku pao 2.4 posto u 26 razvijenih zemalja, između 2008. i 2013. godine.
Norveška, Luksemburg, Švicarska, Island i Danska zauzele su prvih pet mjesta u inkluzivnom indeksu razvoja Svjetskog gospodarskog razvoja, Britanija je 21., a SAD na 23. mjestu. Tijelo koje organizira događaj u Davosu izjavilo je da porast nejednakosti nije ‟željezni zakon kapitalizma”, nego stvar neispravih političkih odluka.
Izvještaj Svjetskog gospodarskog foruma otkriva da je 51 posto, od 103 zemlje za koje su bili dostupni podaci, bilježi pad inkluzivnog indeksa razvoja u proteklih pet godina ‟kojom se potvrđuje legitimnost javne zabrinutosti, a time postaje izazov kreatorima politike koji ekonomski rast trebaju osigurati za širi društveni napredak”.
Oxfam, koji svoje podatke temelji na Forbesovoj listi najbogatijih te na podacima investicijske banke Credit Suisse, navodi da se velika većina ljudi u donjoj polovici svjetske populacije svakodnevno bori za opstanak, a njih 70 posto živi u zemljama s niskim dohotkom.
Prošlo je četiri godine otkako je Svjetski gospodarski forum identificirao nejednakost kao prijetnju socijalnoj stabilnosti, ali jaz između bogatih i siromašnih nastavio se širiti, dodao je Oxfam.
‟Izlazak Britanije iz Europske Unije, predsjednička kampanja Donalda Trumpa, zabrinjavajući porast rasizma i razočarenje mainstream politikom znakovi su da sve više i više ljudi u bogatim zemljama odbija tolerirati status quo”, kaže se u izvještaju.
Dobrotvorna organzacija je izjavila da nove informacije pokazuju da siromašni ljudi u Kini i Indiji posjeduju još manje imovine nego što se mislilo, a to znači da je jaz između bogatih i siromašnih još dublji nego što se smatralo prije godinu dana kada je objavljeno da 62 milijardera posjeduje bogatstvo koje je jednako bogatstvu polovice svjetske populacije.
Mark Goldring, izvršni direktor Oxfama, rekao je: ‟Ovogodišnja slika nejednakosti je još jasnija, preciznija i šokantnija nego ikada prije. Više je nego groteskno da skupina ljudi koja stane u jedna golf kolica posjeduje više od najsiromašnije polovice čovječanstva”.
‟Dok svaka deveta osoba na planeti ide večeras gladna u krevet, mala šačica milijardera posjeduje toliko bogatstva da bi im trebalo još nekoliko života da ga potroše. Činjenica da je super- bogata elita u stanju napredovati na štetu nas ostalih pokazuje koliko je deformirano postalo naše gospodarstvo.”
Mark Littlewood, ravnatelj Intituta za ekonomska pitanja, rekao je: ‟Oxfam je još jednom izašao s izvještajem koji demonizira kapitalizam, izbjegavajući činjenicu da je slobodno tržište pomoglo preko 100 milijuna ljudi da izađu iz siromaštva samo u posljednjih godinu dana”.
U Oxfamovom izvještaju dodano je da od 2015. godine najbogatijih 1 posto u vlasništvu ima bogatstvo veće nego što ima ostatak svijeta. Smatra se da će u sljedećih 20 godina 500 najbogatijih ljudi predati 2.1 trilijuna dolara svojim nasljednicima – što je svota veća od godišnjeg BDP-a Indije, zemlje s 1.3 milijardi ljudi. Između 1998. i 2011. prihod najsiromašnijih 10 posto povećan je za samo 65 dolara, dok je dohodak najbogatijih 1 posto populacije povećan za 11.800 dolara – 182 puta više.
Oxfam poziva na fundamentalnu promjenu koja će osigurati ekonomiju koja ide u prilog svima, a ne samo nekolicini privilegiranih.
Prevela i prilagodila Chiara Bilić
