Kada bi se ženama koje se bave poljoprivredom dao jednak pristup zemlji, alatima i kreditima kao i muškarcima, povećanje usjeva bi dramatično smanjilo glad u svijetu, no ovo bi trebalo učiniti vrlo brzo, prije nego klimatske promjene isto onemoguće, navode prehrambeni stručnjaci.
Kada bi žene imale jednak pristup resursima kao i muškarci, poljoprivredni bi se prinosi povećali za gotovo trećinu, rekao je Neven Mimica, povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj Europske unije. “Rezultat toga bi bio i do 150 milijuna manje gladnih ljudi u svijetu”, rekao je na sastanku stručnjaka/inja i predstavnika/ica vlade, okupljenih u Organizaciji za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO). Djeca također imaju znatno veće izglede za budućnost kada su njihove majke su zdrave, financijski sigurne i obrazovane, dodao je.
“Ako ozbiljno želimo zaustaviti siromaštvo i glad u svijetu jednom zauvijek, tada moramo podržati ruralne žene“, ističe Mimica. Žene i djevojke čine 60 posto gladnih u svijetu, naveo je Ameenah Gurib-Fakim, predsjednik Mauritanije, države u Magriba regiji u zapadnom dijelu Sjeverne Afrike.
Žene čine 45 posto poljoprivredne radne snage, a postotak se penje i do 60 posto u dijelovima Afrike i Azije – a posjeduju manje 20 posto zemlje, navode iz FAO-a. Prosječno rade 12 sati tjedno više nego muškarci u zemljama u razvoju i vraćaju do 90 posto zarade nazad u kućanstvo.
Klimatske promjene povećavaju učestalost i ozbiljnost suša u mnogim dijelovima svijeta i mijenjaju temperaturu i učestalost padalina, zahtijevajući ulaganja u nove usjeve i tehnike u mnogim područjima.
“U nedostatku zajedničkih napora za rješavanjem rodnog jaza u poljoprivredi u kontekstu klimatskih promjena, žene iz ruralnih područja su u opasnosti od zarobljavanja u neprekidnoj spirali koja ne vodi nikamo”, izjavila je Maria Noel Vaeza, direktorica programa UN Women. “S druge strane, ključne inicijative koje se bave tim problemom, kao što su sigurno korištenje zemljišta, veća financijska uključenost i pristup informacijama i tržištima, također su neophodni za ubrzavanje usvajanja poljoprivrede u skladu s klimatskim promjenama”, ističe.
Klimatski prilagođena poljoprivreda uključuje smanjivanje količine emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede – koja sa šumarstvom i promjenama u korištenju zemljišta čini 21 posto globalnih emisija – i prilagodbu klimatskim promjenama.
