Od 1980. bila je članica sekcije “Žena i društvo“, a od 1988. do 1996. aktivistica je “SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja“. Bila je članica Hrvatskoga sociološkoga društva (HSD), Hrvatskoga filozofskoga društva te Hrvatskoga društva pisaca (HDP). U Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu bila je zaposlena je u zvanju više znanstvene suradnice. Prva uvodi nastavni kolegij Studija roda na Sveučilištu u Zagrebu i u Hrvatskoj, a 2002. na Hrvatskim studijima uz navedeni predmet predaje i dva kolegija: Uvod u studije roda i Metodiku nastave sociologije. Bila je i urednica biblioteke “Znanost i društvo” Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i članica uredništva časopisa istoga Instituta.
Pisala je znanstvene, stručne i novinske članke, prozu i poeziju. Navodimo neke od njenih radova:
Umjetnik u društvenome kontekstu, 1985. , Nimfe, Muze, Eurinome – društveni položaj umjetnice, 2001. , Romantičarn(e)a, 1990., (roman) , Zagreb je ženskoga spola, 2002. (poezija) , Trinaest razloga za šutnju, 2006. (priče)
Najbolje hrvatske priče, 2006., priredio Miljenko Jergović, (uvrštena priča J. Kodrnje Stočarka) , Zabreg – Antologija suvremenog hrvatskog pjesništva o Zagrebu, 1996., priredio Vinko Brešić , Autobiografski Zagreb – Antologija suvremenog hrvatskog pjesništva, 1999., časopis Zrcalo, uredio Vinko Brešić, Filozofija i rod (ur. Bosanac, Jurić, Kodrnja), 2005. te Rodno/spolno obilježavanje prostora i vremena u Hrvatskoj (ur. Kodrnja), 2006.
Posljednji ispraćaj Jasenke Kodrnje biti će u ponedjeljak 5. srpnja u 10.55 na zagrebačkom Krematoriju.
Biografija preuzeta sa portala cunterview.net
