Centar za građanske inicijative Poreč prijavio je Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova reklamu “Deezer u bonbonu, dva mjeseca for free”. Radi se o reklamama koje su objavljene 20. lipnja, a u onoj u kojoj je glavni lik žena radnja se tiče pripreme tijela za more uz koje se sluša dobra glazba (Deezer). Tada žena na reklami ima osjećaj da ima najdulje noge na svijetu koje uzbuđuju zgodne građevinske radnike. Centar je na reklamu reagirao i na svom Facebook profilu tražeći od bonbona da objasni što su mislili ovom reklamom i zašto im je seksizam i ulično uznemiravanje u redu ako ga čine zgodni muškarci. Da bonbon ne vidi ništa sporno u promoviranju seksizma, svjedoči i njihov odgovor: “Hvala na feedbacku i žao nam je ako je reklama tako doživljena, to nam nije bio cilj. Nipošto ne podržavamo ulično uznemiravanje.”
A prijavu reklame podržava i inicijativa Seksizam naš svagdašnji, što o svemu misli pravobraniteljica, stoji u priopćenju koje prenosimo u cijelosti:
Vezano za Vaš e-mail od 21. lipnja 2017. o najnovijoj BonBonovoj reklami za Deezer uslugu izvršili smo uvid u navedene dvije verzije reklame (jednu u kojoj je glavni lik žena i jednu u kojoj je glavni lik muškarac.
U verziji namijenjenoj ženama navodi se “Pusti si opaku stvar dok pripremaš tijelo za more i osjećat ćeš se kao da imaš najduže noge na svijetu za kojima zvižde građevinski radnici, zgodni građevinski radnici”, a u verziji namijenjenoj muškarcima navodi se: “Pusti si ljutu stvar dok voziš sobni bicikl svoje tetke i osjećat ćeš se kao da jašeš na divljem chopper-u dok ti vjetar mrsi dugu zlatnu kosu koja miriše na pachuli”.
Uzimajući u obzir pravo na slobodno i kreativno izražavanje, smatramo da poruka reklamne verzije namijenjene ženama (a posredno i muškarcima) nije u skladu sa zakonskim odredbama o prikazivanju žena i muškaraca u reklamama (oglasima), odnosno medijskim sadržajima (čl. 16.st.2. Zakona o ravnopravnosti spolova, čl. 20.st.8. Zakona o medijima).
Naime, u reklami se promovira društveno neprihvatljivo ponašanje uznemiravanja žena u javnom prostoru kao društveno prihvatljivo, budući da reklama sugerira da ga žene očekuju ili žele. Iako ne poričemo da postoje žene koje dobacivanja ili zviždanja (zgodnih) građevinskih radnika ili bilo koga drugoga na ulici smatraju komplimentom, činjenica koju pokazuju istraživanja je da najveća većina žena takvo ponašanje smatra neprihvatljivim, neugodnim i nepoželjnim. O tome svjedoče brojna istraživanja i inicijative diljem svijeta, a upućujemo na veće istraživanje koje je 2012. proveo Hollaback!Hrvatska pokret posvećen iskorjenjivanju uličnog uznemiravanja. Njihovo je istraživanje pokazalo da je 99% žena doživjelo neki oblik seksualnog uznemiravanja u javnom prostoru od strane nepoznatih osoba, a da je 50% njih takvo iskustvo imalo do svoje 18. godine. Na pitanje kako ste se pritom osjećale, uz mogućnost zaokruživanja većeg broja osjećaja, najveći postotak žena zaokružio je negativne emocije: 57% odgovorilo je bijesno, 46% ljutito, 36% bespomoćno, 36% povrijeđeno, 33% uplašeno, 29% zbunjeno, 29% krivo/posramljeno, 17% tužno. Na pitanje kako ste reagirale, većina je prešla preko ceste i promijenila smjer, izbjegavala te dijelove grada, pravila se da telefonira, izbjegavala biti sama i sl. Dakle, osim što se žene osjećaju neugodno, takvo ponašanje im ograničava i slobodno kretanje u javnom prostoru.
Stoga utvrđujemo da se u navedenoj reklami koriste spolni stereotipi (o isključivo muškarcima građevinskim radnicima koji ženama dobacuju kao isključivo “najdužim nogama na svijetu”, o isključivo ženama koje nastoje ili trebaju pripremiti tijelo za plažu), da se žena prikazuje kao seksualni objekt koji mami zvižduke, te da se promovira neželjeno i ženama neugodno ponašanje u javnom prostoru u kojem bi svima trebalo biti osigurano pravo na slobodno kretanje bez uznemiravanja temeljem spola ili bilo koje druge osnove.
Treba istaknuti da ulično uznemiravanje, koje uključuje dobacivanja, vulgarne geste, seksualno eksplicitne komentare o izgledu, zviždanje te teže oblike kao što su pipkanja, dodirivanja, hvatanja i fizički nasrtaji, ne predstavlja komplimente, već oblik rodno uvjetovanog nasilja.
U skladu s navedenim, sukladno svojim ovlastima, Pravobraniteljica će uputiti upozorenje i preporuku Hrvatskom Telekomu kao osnivaču i pokretaču bonbon mobilne mreže.
