Dogovorom Jadranke Kosor i čelnika oporbe tek su jučer započeli pravi pregovori o promjeni Ustava tijekom kojih će se, po svemu sudeći, najveće “bitke” voditi oko većine glasova potrebne za ulazak u EU, dvostrukog prava glasa za nacionalne manjine, ali i sasvim novih SDP-ovih prijedloga da se Ustavom ojačaju prava Predsjednika države, zajamči pravo na pobačaj, a medicinska oplodnja učini dostupnom i neudanim ženama. Vladajući i opozicija osuđeni su, međutim, na dogovor jer je ovo prvi put da se Ustav mijenja, a da vladajuća koalicija istovremeno nema dovoljnu, dvotrećinsku većinu u Saboru.
Premijerka i šefovi oporbe dogovorili su, stoga, da će i Vladin i oporbeni prijedlog biti polazne točke za izradu zajedničkog nacrta novih ustavnih rješenja. Sabor će u srijedu raspraviti Vladin prijedlog, a nakon što raspravi i oporbeni, formirat će se radna grupa koja bi trebala napraviti zajednički tekst. U vladajućoj većini smatraju da je sredina studenog realan rok za završetak ustavnih promjena.
Vladimir Šeks već je jučer rekao kako mu je prihvatljiv zahtjev oporbe da se ustavne suce bira dvotrećinskom većinom.
– Iznimno sam zadovoljna sastankom jer je pokazao ono što ja zastupam, a to je da mi nismo neprijatelji nego samo politički protivnici, kazala je premijerka Kosor.
– Ovo je Ustav koji se donosi da bi trajao i mora biti predmet političkog razgovora i dogovora, izjavio je šef SDP-a Zoran Milanović.
U konačnom prijedlogu oporbenog ustavnog rješenja naći će se i odredba po kojoj se ženama jamči sloboda izbora rođenja djeteta. To bi značilo da se Ustavom jamči pravo na pobačaj koje je sada regulirano zakonom te se više to pravo ne bi moglo dokinuti bez dvotrećinske većine u Saboru.
Uz to, dizanje reproduktivnog prava na razinu Ustava značilo bi da se to pravo smatra temeljnim ljudskim pravom pojedinca, što bi imalo implikacije i na aktualni sporni Zakon o medicinskoj oplodnji. Prema nekim tumačenjima, to bi omogućilo i ženama koje su neudane i nemaju partnere, da pristupe umjetnoj oplodnji.
– U mnogim drugim državama, reproduktivna prava zagarantirana su Ustavom. Ako bi i kod nas bilo tako, ta se prava ne bi mogla oduzimati ni po kojoj osnovi, smatra Karmen Rivoseki-Simić iz udruge Rode.
Koplja će se, zasigurno, lomiti i oko zahtjeva opozicije da se nacionalnim manjinama dodijeli dodatni glas na izborima. Od tog prijedloga odustali su zastupnici nacionalnih manjina, vjerujući obećanju premijerke da će to pitanje “sama riješiti do kraja godine”.
Oporba predlaže i da se pripadnike Hrvatske vojske ne može poslati izvan granica Hrvatske bez supotpisa Predsjednika Republike. Oporbenjaci i dalje inzistiraju na tome da u Ustavu ostane odredba po kojoj Sabor može odlučiti da će poslati vojnike izvan države samo dvotrećinskom većinom od 101 glasa, a nikako ne sa samo 78, kako predlaže Vlada.
U EU samo većinom na referendumu
Još uvijek nisu konačno definirane propozicije prema kojima će se raspisati referendum za pristupanje Europskoj uniji. U HDZ-u se, saznajemo, najozbiljnije razmišlja o ukidanju bilo kakvog praga odaziva birača. Dosad je referendum bio valjan ako na njega izađe 50 posto svih birača. Vladimir Šeks nedavno je u našem listu iznio prijedlog da se referendum smatra valjanim ako mu pristupi većina birača koji imaju prebivalište u Hrvatskoj. No, kao što su nam potvrdili i neki sudionici jučerašnjeg sastanka, velika je mogućnost da se u Ustavu samo propiše da Hrvatska ulazi u EU ako to na referendumu podrži većina onih koju su mu pristupili. U HDZ-u objašnjavaju da su slične odredbe imale i druge zemlje koje su pristupale EU.
