Zakon o ravnopravnosti spolova kaže kako su sva državna tijela, te tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna “u svim fazama planiranja, donošenja i provedbe pravnih akata, odluka ili akcija, ocjenjivati i vrednovati učinke tih akata, odluka ili akcija na položaj žena, odnosno muškaraca, radi postizanja stvarne ravnopravnosti žena i muškaraca”. No, dok mi raspravljamo tek o podzastupljenosti žena u parlamentu i političkim strankama, susjedni je Beč poduzeo niz mjera javne gradske politike koje su neposredno usmjerene na ono što su Ujedinjeni narodi 1995. odredili kao “gender mainstreaming”. Kako bi se istaknula važnost takve strategije nije zgorega još jednom ponoviti da žene čine 70% od 1.3 milijarde ljudi koji žive u potpunom siromaštvu, obavljaju 67% svjetskog rada, a zarađuju tek 10% svjetskog dohotka i čine 70% od 960 milijuna odraslih koji ne znaju čitati. Ne manje važno je i to da žene obavljaju između 10 i 20% svih upravljačkih poslova na planeti i zauzimaju tek 10% mjesta u parlamentima širom svijeta. Zato nam i jesu potrebne strategije koje će omogućiti javne politike od kojih mogu podjednako profitirati i muškarci i žene budući je to jedini put ka prosperitetu i blagostanju ljudi uopće.
Projekt rodno osviještene politike bečka je gradska administracija pokrenula 2005. Njezin je uspjeh vidljiv na mnogim područjima: u politikama tržišta rada, oblikovanju i planiranju javnih prostora, igrališta i vrtića. Poseban je naglasak stavljen na područja urbanog planiranja, stanovanja, javnog zdravstva, parkova i vrtova.
Za razliku od posebnih programa orijentiranih na promicanje prava žena i stoga usmjerenih na “krpanje” problema koji već postoje u društvu, rodno osviještena politika trebala bi djelovati preventivno. Ciljevi ovakve strategije su imati na umu različitost životnih situacija za muškarce i žene i voditi o tome računa pri donošenju svih odluka; stvoriti mogućnosti i opće uvjete i za žene i za muškarce, dati im osjećaj sigurnosti, jednako distribuirati prilike, mogućnosti i odgovornosti.
Za primjenu ovakvih politika potrebno je procijeniti i uzeti u obzir sve korisnike javnih usluga i njihove različite potrebe; voditi računa ne samo o rodnim, već i o socijalnim i etničkim razlikama, kao i razlikama koje su posljedica nekog specifičnog zdravstvenog problema. Rodna jednakost mora postati integrativni dio svih procesa i mjera te usluga što ih propisuje i omogućava gradska administracija. Ovako donesene mjere kvalitetnije su i učinkovitije, i moguće ih je točnije planirati.
Grad Beč svoju je rodno osviještenu kampanju nastojao učiniti opipljivijom prvenstveno za gradske službenike, pa onda i za građane i građanke Beča – nazvali su je “Beč to vidi drugačije”. Cilj ove kampanje postaju znakovi i piktogrami koje susrećemo svakodnevno, a koji sada izražavaju jednu rodno jednaku svakodnevicu.
{slika}
Stolovi za presvlačenje djece u javnim prostorima sada su označeni i znakovima koji prikazuju muškarca kako presvlači dijete. Iskorak je učinjen i u bečkom javnom prijevozu. Tamo su tradicionalnim piktogramima kojima se umoljavaju putnici da mjesto prepuste starijim osobama ili osobama s tjelesnim poteškoćama, kao i putnicima s malom djecom dodali i one rodno osviještene: lik majke s djetetom u krilu zamijenio je lik oca.
U osnovi ovakve javne politike jest nastojanje gradske administracije da se više orijentira ka potrebama i željama svih svojih građana. U kontekstu rodno osviještene politike ovo znači da će različite životne situacije i potrebe muškaraca i žena biti uzete u obzir i razmatrane. Nije neobično, primjerice, da se žene boje mračnih veža, neosvijetljenih prolaza, praznih i slabo osvijetljenih ulica, parkova ili podzemnih garaža i pothodnika. Iskustvo je pokazalo da su upravo žene češće žrtve zločina i da su češće izvrgnute seksualnom nasilju, pa stoga imaju i veću potrebu za sigurnošću. Optimalnom uporabom kvalitetne rasvjete na javnim mjestima moguće je udovoljiti ovoj potrebi za sigurnošću ne samo žena, već i svih pješaka, i biciklista uopće.
Isto se odnosi i na podzemne garaže. Kako bi ih se učinilo sigurnijima, potrebno je dobro osvijetliti sva parkirna mjesta, izlaze i liftove; parkiralište mora imati nadzorne kamere i čuvare koji će ga obilaziti te posebna parkirna mjesta za žene na mjestima gdje ih čuvari mogu vidjeti i čuti, blizu izlaza ili lifta. Dakako, ovako uređena parkirališta sigurnija su za sve koji se njima služe.
Možda djeluje bizarno, no važan primjer specifičnih potreba ženske populacije su i gradska groblja. Njih, naime, uglavnom posjećuju starije žene, a one se najčešće i brinu o grobovima svojih najmilijih. Gradska su groblja stoga već u procesu implementiranja nekih specifičnih uvjeta: slavine za vodu postavljaju se dovoljno nisko da ih starije osobe mogu nesmetano upotrebljavati; putevi trebaju biti ravni, kako bi se njima mogli služiti i ljudi kojima je potrebna pomoć pri kretanju; za prenošenje vode i tla na raspolaganju moraju biti mala kolica. Još je potrebno postaviti i mjesta za sjedenje te jasno postavljene i dobro strukturirane grobne oznake.
{slika}
Rodno osjetljive politike s posebnom se pažnjom provode u gradskim vrtićima. Zahtjevi kojima valja udovoljiti za rodno osjetljivo obrazovanje jest podjednak broj odgajatelja i odgajateljica, izbjegavanje rodno predodređenih područja za igranje: “kutka za lutke” za djevojčice i “kutka za građenje” za dječake. Knjige i pjesme za djecu pažljivo se odabiru – tradicionalne rodne uloge majki u kuhinji ili očeva na poslu nastoje se zamijeniti nekim rodno izjednačenijim pedagoškim materijalom. Cijeli se ovaj proces događa pod paskom i podrškom gradske uprave: u vrtićima se distribuiraju edukativni materijali, a zaposlenici pohađaju tečajeve koji imaju za cilj prilagodbu rodno osjetljivom obrazovanju.
Kako bi se ovakve politike mogle nesmetano provoditi od presudne je važnosti “rodno osviješteni proračun”. Naime, pri planiranju gradskih sredstava različite životne situacije muškaraca i žena sistematski se uzimaju u obzir i uključuju u proces planiranja. Analizi je podvrgnut cijeli proračun, a ne samo njegove pojedinačne stavke, pa se tako ocjenjuje i tko njime i u kojoj situaciji profitira. Proračun mora biti distribuiran pravično i biti na korist jednako ženama i muškarcima.
Rodno osviještena politika može pronaći rupe i propuste u rodnoj (ne)jednakosti koristeći rodno nesegregirane podatke, i iznaći strategije za prevladavanje tih rupa. Neke od problema i mogućih mjera za njihovo rješavanje prisutnih u Hrvatskoj, poput pitanja rodno uvjetovanog nasilja, zapošljavanja žena, usklađivanja njihovog profesionalnog i privatnog života, političke participacije i važnosti rodno osviještenog proračuna možete pronaći u brošuri Roza-Rodna ravnopravnost u lokalnim zajednicama Važno je istaknuti pritom da je posebna odgovornost upravo na lokalnim zajednicama. Evo, Beč nam može poslužiti za primjer.
