Pristup temi obrazovanja u medijima poprilično je negativan. Pitanje je kada će obrazovanje postati zaista ozbiljna tema jer je zasada ono prikladno, čini se, samo za šokantne naslove neznanja učenika, skandale, sindikalne pobune učitelja i vrijeme državne mature. Bilo kakva smislena i argumentirana rasprava o obrazovanju izostaje. Jedan doprinos broju takvih rasprava dao je panel pod nazivom ‘Škola (bez) stereotipa i predrasuda’.
U sklopu Ženske platforme, 5. prosinca održan je posljednji, gore spomenuti panel. Izlaganja je moderirala Biserka Momčilović, a uvod u temu dala je Nataša Bijelić (CESI) prikazavši kronologiju uvođenja zdravstvenog odgoja, protuudara i sadašnjeg stanja. Navela je kako je još uvijek ostalo neriješeno nekoliko pitanja: edukacija nastavnika/ca, (ne)razrađeni program i radni materijali te plan implementacije. Iako je u vrijeme protuudara na ZO kao jedan od protuargumenata spominjana sporna literatura (ona je sada potiho izbačena), ipak to nije bilo razlog njegova poništenja, već je to kršenje procedure donošenja. Kao jedno od neriješenih pitanja ostaje i evaluacija samoga programa, stoga se nestrpljivo očekuju rezultati evaluacije iz Nacionalnog vijeća za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Sanja Sarnavka prikazala je ukratko program za modul Rodna ravnopravnost koji su izradile Babe. Dotaknuvši se teme rozo-plave binarnosti, podsjetila nas je kako je nekad roza boja bila rezervirana za dječake budući da je ta nijansa najbliža crvenoj boji (koja simbolozira moć i snagu), a djevojčice su se oblačile u plavo (pasivnost). Potpuno obrnuta situacija danas samo je dokaz kako nas je lako uvjeriti u potpuno proizvoljne običaje.
Građanski odgoj i obrazovanje od iduće bi školske godine trebao postati izborni predmet u 7. i 8. razredu osnovne škole, a obavezan u 1. i 2. razredu srednje škole. Eli Pijaca (Forum za slobodu odgoja) istaknula je samo neke podatke koje podupiru uvođenje ovog predmeta, kao što je primjerice podatak da samo 10 posto učenika zna što znači riječ ‘građanin’, a da njih polovica misli kako je to osoba koja živi u gradu. Spomenula je također istraživanje koje je proveo GONG o građanskoj pismenosti, a koje je također potvrdilo da su građani i građanke apolitični i da im manjka političke pismenosti te da se nalazimo u situaciji gdje su mladi danas konzervativniji od starijih generacija. Još jedno istraživanje ‘Da sam ja netko’ imalo je za cilj istražiti kako učenici vide školu, povezanost s lokalnom zajednicom i svoju ulogu u svemu tome. Rezultati idu u prilog potrebi uvođenja Građanskog odgoja i obrazovanja.
O sekularnosti u odgoju i obrazovanju govorila je Marijana Bijelić (Protagora) uz prikaze web stranica škola dokazavši prisutstvo nesekularnosti. Dotaknula se Vatikanskih ugovora, pitanja vjeronauka i patrijarhalnih vrijednosti. Na posljetku je riječ imala Sabina Glasovac, pomoćnica ministra znanosti, obrazovanja i sporta. U svojem govoru se dotakla više tema, među njima je istaknula je kako se ne odustaje od uvođenja Građanskog odgoja i obrazovanja u škole te je najavila Kurikulum predškolskog odgoja i obrazovanja. Bilo je tu još riječi o potrebi promoviranja strukovnog obrazovanja, ukidanju stereotipa iz udžbenika i nastavnih materijala, kao i o ravnopravnom tretiranju dječaka i djevojčica kao i o punom ostvarivanju svojih potencijala.
