U povodu Svjetskog dana socijalne pravde, 20. veljače, Hrvatska mreža protiv siromaštva promovirala je u petak publikaciju “Siromaštvo i nejednakost u EU” koja sadrži niz podataka vezanih za siromaštvo, socijalnu isključenost, te metode kako prepoznati rizike od siromaštva i pomoći osobama da se od toga zaštite.
“Cilj je publikacije koju je izradila Europska mreža protiv siromaštva pružiti kvalitetne informacije za široku javnost”, rekao je predsjednik Hrvatske mreže protiv siromaštva Nino Žganec, te dodao: “Ona je i svojevrstan vodič u razumijevanju siromaštva i što ga uzrokuje, a donosi i opće podatke o dimenzijama siromaštva”.
“Procjenjuje se da u zemljama EU-a 124 milijuna ljudi, odnosno 24,8 posto, živi u riziku od socijalne isključenosti”, rekao je Žganec dodavši da se u publikaciji navode preporuke kako se boriti protiv siromaštva i socijalne isključenosti.
“Po podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je stopa rizika od siromaštva u 2014. godini iznosila 19,4 posto”, navela je Dubravka Rogić-Hadžalić iz Državnog zavoda za statistiku.
“Ta stopa”, objasnila je Rogić-Hadažlić, “ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva, a on je u 2014. za jednu osobu iznosio nešto više od 23.000 kuna, te za četveročlanu obitelj 49.896 kuna”.
Podaci govore da je u 2014. čak 60,9 posto osoba živjelo u kućanstvima u kojima se teško spaja kraj s krajem, a njih oko 70 posto izjavilo je da ne može otići tjedan dana na godišnji odmor. Oko 30,6 posto izjavilo je da im računi za komunalije predstavljaju problem, dok samo za 2,4 posto to nije bio nikakav problem.
Po tim brojkama, u Hrvatskoj je vidljiv trend porasta rizika od siromaštva, pa društvo i država trebaju biti itekako svjesni tog problema čije rješavanje mora postati prioritet, rečeno je na skupu.
“Dok je svaki peti hrvatski stanovnik u riziku od siromaštva u javnosti su, nažalost, važnije ideološke teme”, ocijenio je Entoni Šeperić, koordinator Mreže hrane, udruge koja je inicirala ukidanje PDV-a na doniranu hranu, te dodao: ” U Hrvatskoj se godišnje uništi 300 do 400 tisuća tona hrane, što su zapanjujuće brojke. Tom problemu još nitko nije sustavno pristupio, a kad bi se spasilo samo 100 tisuća tona hrane u Hrvatskoj više niti jedan čovjek ne bi kopao po kantama za smeće”, kazao je Šeperić.
“Naša je vizija da Hrvatska postane društvo u kojem će problem siromaštva biti tretiran barem na jednakoj razini kao i sada u javnosti predimenzionirane ideološke teme”, zaključio je Šeperić.
U prijevodu publikacije koju je izradila Europske mreža protiv siromaštva, i njenoj pripremi, uz Hrvatsku mrežu protiv siromaštva sudjelovali su i predstavnci zagrebačkog Studijskog centra socijalnog rada i udruga Mreža hrane.
