Nakon mjesec i pol dana od prvog saborskog čitanja prijedloga novog Zakona o radu, Ženska fronta za radna i socijalna prava traži da se rasprava vrati javnu sferu. Priopćenje prenosimo u cijelosti.
Prijedlog novog Zakona o radu je prije mjesec i pol dana prošao prvo saborsko čitanje. Nakon glasanja za zakon koji nesumnjivo legitimira kršenje radničkih prava, dajući zeleno svjetlo mogućnostima za dodatnom eksploatacijom radništva, saborski zastupnici su pokušali oprati vlastitu savjest prebacujući lopticu odgovornosti na socijalne partnere, apelirajući na nastavak socijalnog dijaloga. Tako je ministar Mrsić već početkom ožujka predložio bipartitine pregovore između sindikata i HUP-a, kako bi se tobože bez upliva resornog ministarstva pokušao iscenirati dogovor oko najspornijih članaka predloženog Zakona. Do dogovora, dakako, nije došlo pa su pregovori nastavljeni – ovoga puta u tripartitnom obliku. Unatoč prijedlogu sindikata da sastanci budu otvoreni za medije, a time posredno za radnice i radnike na koje se Zakon direktno odnosi, Ministarstvo je odlučilo pregovarati iza zatvorenih vrata pa je proizvođenje informacija koje dolazi do javnosti prilično oskudno i krajnje nepotpuno. Uz to, prijedlog Ženske fronte za radna i socijalna prava o monitoringu ovih procesa je jednoglasno odbijen.
Kada će se ZOR ponovno naći na dnevnom redu Sabora, uz najbolju volju i napor, nemoguće je saznati i neslužbenim kanalima, a vijesti o pokušajima trgovanja radnim vremenom nauštrb radnika i radnica u poduzećima do 5 zaposlenih samo dokazuju da nominalno socijaldemokratska Vlada i dalje ustrajena obespravljivanju najvećeg broja građana i građanki Hrvatske, inzistiranjem na neoliberalizaciji reformi radnog i socijalnog zakonodavstva.
Ženska fronta za radna i socijalna prava višestruko je naglasila da ne postoje nikakve konkretne analize i istraživanja koja bi dokazala da će ovakve promjene, kako je to Ministarstvo u svojim obrazloženjima gotovo pamfletarski isticalo, smanjiti nezaposlenost i udio sive ekonomije te potaknuti daljnje investicije, a sam je Ministar izjavio da vremena za iscrpne analize nema. Pregovori o ZOR-u, odnosno o životima svih radnika i radnica ove države, nastavljaju se odvijati zakulisno, gotovo u tajnosti, a nedvosmisleni i empirijski pokazatelji koji govore o štetnim utjecajima daljnje fleksibilizacije rada na poslovni i obiteljski život građanstva sustavno se ignoriraju.
Obraćamo vam se ovim putem pozivajući se na Ustav RH koji utemeljuje načelo da demokratska vlast proizlazi iz naroda i njemu pripada, radi čega nema sumnje duboko vjerovati da je vaša dužnost djelovati u interesu građanki i građana ove države, bez obzira kojoj parlamentarnoj opciji pripadali.
Radi gorenavedenih razloga te kako bismo pokušale ovu važnu raspravu u duhu stvarne deliberacije vratiti u javni prostor, u nadi da će konačno otpočeti razgovor utemeljen na konzistentnim argumentima i valjanim podacima i analizama, Ženska fronta za radna i socijalna prava zahtijeva od Klubova zastupnika Hrvatskog Sabora da u periodu od naredna tri tjedna jasno i javno izraze svoj stav o našim konkretnim prijedlozima vezanim uz pojedinačne članke prijedloga novog ZOR-a, koje i ovom prilikom dostavljamo u privitku. Na razini ustavnog određenja koje smo netom gore spomenule, ne preostaje nam drugo nego vaše eventualno neočitovanje tumačiti kao direktno ignoriranje interesa građana i građanki ove države koje vi prema svim najvažnijim načelima demokracije predstavljate. U tom smislu, pravovremeno ćemo obavijestiti medije o vašim reakcijama i odgovorima, a napose ako oni izostanu te ne zaprimimo nikakvo očitovanje o priloženim prijedlozima.
Ženska fronta za radna i socijalna prava osnovana je 18. rujna 2013. na poziv ženskih sindikalnih grupa ženskim organizacijama i udrugama za zaštitu ljudskih prava, kako bi se razmotrilo stanje radnih i socijalnih prava žena u kontekstu nedavnih i predstojećih promjena radnog, mirovinskog, socijalnog i inog zakonodavstva. Fronta danas okuplja brojne udruge koje su odlučile javno reagirati na negativne tendencije neoliberalizacije društva, osiromašenje, diskriminaciju i ugrožavanje smjera društvenog razvoja. Žensku frontu za radna i socijalna prava čine: Autonomna ženska kuća Zagreb, B.a.b.e., BRID (Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju), Centar za ženske studije, CESI (Centar za edukaciju, savjetovanje, istraživanje), Inicijativa za rad spremne, Kontra, Koordinacija žena HURS-a, Odbor žena NHS-a, Roda (Roditelji u akciji), ROSA (Centar za žene žrtve rata), Sindikat trgovine Hrvatske, Sindikat umirovljenika Hrvatske, Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga, Ženska mreža Hrvatske (30-tak ženskih grupa), Ženska sekcija SSSH.