Trećina stanovništva Hrvatske naginje siromaštu, a stopa siromaštva se povećava naročito od početka krize prije šest godina. Hrvatska je među zemljama Europske unije najviše pogođena krizom te je vodeća među 15 zemalja Europe u kojima je u razdoblju od 2005. do 2012. godine došlo do porasta stope rizika od siromaštva, piše Novi list.
Pokazao je to, među ostalim znanstveni rad koji se bavi obilježjem i tedencijom siromaštva u Hrvatskoj predstavljen u subotu na raspravi Znanstvenog društva ekonomista.
Jedan od autora istraživanja Zoran Ježić, s Ekonomskog fakulteta u Rijeci ističe kako je istraživanje dokazalo da se s rastom dohotka stopa rizika od siromaštva može smanjiti, ali i da rast stope BDP-a smanjuje rizik od siromaštva. Drugim riječima, rast BDP-a od jedan posto, stopu rizika od siromaštva smanjuje za 0,28 posto.
Stopa rizika od siromaštva, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2012. godini je iznosila 20,5 posto nakon socijalnih transfera, a u riziku od siromaštva su, među ostalim, starija kućanstva, nezaposleni, mladi.
Istraživanje je kombiniralo kako metodologiju Eurostata, tako i Međunarodne organizacije rada. Pokazalo je u konačnici da je rizik od siromaštva među zaposlenima u Hrvatskoj 6,1 posto, a viša stopa rizika bilježi se u Grčkoj, Rumunjskoj i Španjolskoj. Posebno su, međutim, pogođeni mladi u dobi od 16 do 29 godina. U toj populaciji stopa rizika od siromaštva iznosi 17,8 posto u Hrvatskoj.
Da država mora biti odlučna u smanjivanju siromaštva i nejednakosti ističe Predrag Bejaković, s Instituta za javne financije. A da bi se taj cilj ostvario, potreban je transparentan i pravedan sustav socijalne zaštite temeljen na uključenosti svih građana/ki i nepostojanju diskriminacije.
Na smanjenje stupnja nejednakosti u društvu, pak, utjecaj imaju tržište rada i porezna politika, jednako kao i ulazak u Europsku uniju. Na to ukazuje istraživanje o ulozi politika na tržištu rada kao i porezne politike u smanjenju dohodovne nejednakosti u Hrvatskoj.
Jedna od troje autora/ica istraživanja Nika Šimurina s katedre za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, međutim, naglašava i kako je istraživanje dovelo do zaključka da više i visoko obrazovanje nema značajan upliv na dohodovne nejednakosti.
Iako progresivno oporezivanje ima utjecaja na smanjenje nejednakosti, ono u sebi krije i neke zamke.
“Ako previše opteretite najviše plaće može se dogoditi da odu u sivu zonu ili svoj rad supstituiraju dokolicom”, navodi Nika Šimurina objašnjavajući kako progresivno oporezivanje može pogoršati distribuciju dohotka.
