U Centru za ženske studije u srijedu, 05. rujna, održana je konferencija za medije s ciljem predstavljanja rezultata istraživanja Žene u hrvatskoj politici 2011.
Za početak važno je naglasiti da društvenih istraživanja, a pogotovo onih koji se tiču žena, u Hrvatskoj nema dovoljno. Razlog tome je prvenstveno u nedostatku novca. No problemi postoje. Ovo istraživanje je važno jer se provodi longitudinalno od 2003. godine. Posljednje, iz 2011. pokazuje da nažalost, većeg poboljšanja što se tiče žena u hrvatskoj politici nema.
Zašto je tome tako?
Vlasta Ilišin, iz Instituta za društvena istraživanje, u svom je izlaganju istaknula kako se ponekad čini da znamo što većina populacije misli, no rezultati pokazuju da nije uvijek onako kako se čini. Zbog toga su ova istraživanja važna, a posebice kako bi se senzibilizirala javnost i potaknula javna rasprava o podzastupljenosti žena u hrvatskoj politici, te o diskriminaciji žena u društvu općenito.
Istraživanje tako pokazuje da 61,2 posto ispitanica smatra da su žene u Hrvatskoj diskriminirane, dok tek upola manje ispitanika, odnosno njih 36,7 posto dijeli njihovo stajalište.
Zanimljiv podatak je i da su niže obrazovane žene više diskriminirane, čak njih 68,5 posto, dok tu istu diskriminaciju niže obrazovani muškarci primjećuju u 48,8 posto slučajeva. Dakle, nalazi upućuju na iskustvo višestruke diskriminacije ispitanica, odnosno na kompleksnost i premreženost diskriminacije na osnovu spola, obrazovanja i nesumnjivo materijalnog statusa.
No, s druge strane, više obrazovani ispitanici/ce primjećuju kako je problem diskriminacije vezan uz patrijarhalno društvo. Dakle, s porastom obrazovanja povećava se i svijest o diskriminaciji i potrebi političke participacije žena.
Nažalost, kako ističe Marjeta Šinko, znanstvenica s Fakulteta političkih znanosti i sudionica projekta, većina ispitanika/ica smatra da je potrebna veća participacija žena u politici, ali ne primjećuju prepreke u društvu poput: dvostruke opterećenosti žena, predrasuda te patrijarhalnog svjetonazora.
Pitanje ženskih kvota u hrvatskoj politici
Što se tiče ženskih kvota u politici, Marjeta Šinko smatra da su kvote važne, ali nisu jedina mjera za ono što trebamo činiti. Kvote su samo jedna od mjera.
Vlasta Ilišin smatra da kvote nisu bez razloga izmišljene. One su potrebne zbog diskriminacije, što istraživanje i pokazuje. Dobar primjer za to su skandinavske zemlje. Na njihovom primjeru možemo vidjeti da kvote ne traju vječno, već se svijest građana i građanki mijenja. Dakle, kvote ne bi smjele trajati vječno, već bi građane trebalo više educirati čime bi se mijenjala i njihova svijest.
Helena Štimac Radin, ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske, istaknula je kako kvote uvijek izazivaju raspravu, a pogotovo uoči izbora.
Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, napomenula je kako su uvijek velika očekivanja od kvota. Međutim, europska istraživanja su pokazala da kvote, kao prijelazna mjera, promjene donose tek nakon desetak godina. Problem hrvatskog društva je i taj što žena još uvijek ima tradicionalnu ulogu, pogotovo u ruralnim krajevima.
No, od iduće godine, kada nam predstoje lokalni izbori, a kako ističe i saborska zastupnica i predsjednica Socijaldemokratskog foruma žena SDP-a Hrvatske Gordana Sobol, kreće u proceduru odredba Zakona o ravnopravnosti spolova, prema kojoj su političke stranke dužne voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama, odnosno da zastupljenost ni jednog spola ne bude niža od 40 posto. Dakle, ako stranke na predstojećim lokalnim izborima ne budu imale 40 posto žena na svojim listama plaćat će kaznu u rasponu od 20 do 50 tisuća kuna.
No, hoće li stranke ispoštovati zakonske norme, ili će radije platiti kaznu, pokazat će predstojeći izbori.
Isto tako ostaje za vidjeti kako će izborne liste izgledati- hoće li žene na njima biti ravnopravno raspoređene s muškim kolegama ili će se naći tek na začeljima tih lista.
Podatke o istraživanjima možete pronaći ovdje: http://www.ured-ravnopravnost.hr/site/preuzimanje/dokumenti/nac_strat/istrazivanja/CZS_zene_politici.pdf
