U fokusu

Vlada zaboravila na žene

Vlada zaboravila na žene

S.K.

Ženska mreža Hrvatske, u suradnji sa Ženskom sekcijom Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, povodom Međunarodnog dana žena htjela je Vladi predati popis zahtjeva u kojima se zalaže za nastavak borbe protiv nasilja nad ženama, sigurno i dostojanstveno radno mjesto za žene, ravnopravno sudjelovanje i odlučivanje žena, izbor u reproduktivnim pravima te zabranu diskriminacije. Međutim, ono što je trebalo biti tradicionalno obilježavanje 8. marta pretvorilo se u sapunicu koja je uključivala čekanje u hladnoj ulici, policiju, maricu, pozive u Sabori i Branka Grčića.

Naime, četrdesetak predstavnica, volonterki i simpatizerki Ženske mreže krenule su u četvrtak nešto prije 11 sati s Trga bana Jelačića prema Vladi kako bi zastupnicima i zastupnicama predala svoje zahtjeve prije sjednice.

No, policija ih je zaustavila tek nekoliko metara prije Markovog trga, gdje ih je držala naredih sat i pol. Dok su predstavnici snaga reda inzistirali na potvrdi o prosvjedu, žene su isticale kako nisu došle demonstrirati nego tek obilježavaju 8. mart, a osim toga, kazale su, skup je bio prijavljen.

“Zar se bojite šačice žena?”, dobacivale su predstavnice Ženske mreže policajcima, koji su za slučaj nužde u obližnju ulicu parkirali i dvije marice. Problem je, čini se, bio u tome što su u Vladi znali da im dolaze ‘gošće’, no policiju nitko nije obavijestio.

Ne gubeći vrijeme, predstavnice, volonterke i simpatizerke Ženske mreže nisu bespomoćno čekale rasplet situacije, nego su krenule SMS-ati i zvati zastupnike i zastupnice kako bi oni možda intervenirali i omogućili im da dođu na Markov trg urudžbirati Vladi svoje zahtjeve.

“Sramota je da nas na današnji dan ne puštaju na Markov trg. Prethodna vlast nas je pustila, čak nas je primio i tadašnji potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac”, objasnila je Neva Tolle.

Nakon nešto više od sat i pol čekanja, snage reda su popustile, a povorka s transparentima je uz fućkanje prošetala do ulaza u zgradu Vlade, gdje ih je dočekao potpredsjednik Branko Grčić.

Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je prilikom zaprimanja zahtjeva objasnio kako se događaj poklopio sa zasjedanjem Vlade, ali i da su reagirali  čim su dobili informaciju o njima.

“Ministar unutarnjih poslova koji je zadužen za reguliranje ovakvih skupova, pa i vašega je trenutno u inozemstvu”, pravdao se Grčić te ih je pozvao da u zgradi Vlade predstave svoje zahtjeve. One su to odbile rekavši da sada, s kašnjenjem od dva sata, moraju nastaviti svoje predviđene aktivnosti, odnosno na Trgu bana Jelačića dijeliti letke te upoznati građane i građanke sa zahtjevima. Također su rekle Grčiću kako očekuju da on i ostali ministri i ministrice, zastupnici i zastupnice dobro prouče njihove zahtjeve.

{slika}

Zahtjeve ženske mreže u cijelini možete pročitati ovdje:

ZAHTJEVI ŽENSKE MREŽE HRVATSKE

Ženska mreža Hrvatske, feministička mreža koja okuplja brojne organizacije civilnog društva iz čitave Hrvatske, u suradnji sa Ženskom sekcijom Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, povodom Međunarodnog dana žena 8. marta 2012. godine, zahtijevaju od novoizabrane Vlade Republike Hrvatske:

A. Borba protiv nasilja nad ženama, a osobito:

– hitno donijeti zakon o financiranju autonomnih ženskih skloništa i savjetovališta koje vode organizacije civilnog društva

– hitno usvojiti i potpisati Konvenciju Vijeća Europe o prevenciji i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji

– uvesti kazneno kažnjavanje svih kupaca u prostituciji

– za žene silovane u ratu osigurati status civilnih žrtava rata, te kazniti počinitelje.

{slika}

B. Borba za sigurno i dostojanstveno radno mjesto za žene, a osobito:

– rad na određeno vrijeme ograničiti od 15% svih zaposlenih u firmi (ovisno o broju zaposlenih)

– ratificirati Konvenciju Međunarodne organizacije rada br. 183 o zaštiti materinstva

– propisati apsolutnu zabranu otkaza trudnicama i majkama djece do godine dana starosti

– uvesti hitne mjere za povećanje stopu radne aktivnosti žena sa 40 na 60% do 2020.

– bitno povećati kapacitete smještaja djece u dnevne dječje ustanove i boravke u školama, te sniziti cijene za zaposlene i nezaposlene roditelje

– propisati kvote od 40% za žene u nadzornim i upravnim odborima pravnih subjekata u većinskom vlasništvu države, te javnih poduzeća

– smanjiti razlike u plaćama žena i muškaraca, među inim, i kompenziranjem bolovanja i dopusta zbog trudnoće, djece i skrbi o starijim članovima obitelji, te očuvanjem minimalne plaće

– očuvati i ojačati mirovinski stup međugeneracijske solidarnosti

– preuzeti obvezu sustavnog analiziranja kolektivnih ugovora svih razina i donošenja uputa i preporuka

– uvesti statističko praćenje i priznavanje neplaćenog rada.

{slika}

C. Borba za ravnopravno sudjelovanje i odlučivanje žena, a osobito:

– usvojiti nove izborne zakone s rodnim kvotama i rigorozno sankcionirati neprihvaćanjem lista bez propisanih kvota i položaja na listama

– uvesti izmjene u Zakon o političkim strankama s rodnim kvotama i sankcionirati neprovođenje

– uvesti kvote na čelnim izvršnim pozicijama.

{slika}

D. Borba za izbor u reproduktivnim pravima, a osobito:

– omogućiti dostupnost medicinski potpomognute oplodnje svim ženama, neovisno o bračnom statusu, i to na način prema vlastitom izboru

– omogućiti punu slobodu izbora u vezi reproduktivnih prava žena, bilo dostupnošću besplatnog pobačaja, bilo socijalnim programima potpore samohranim roditeljima.

{slika}

E. Borba protiv diskriminacije, rodnih stereotipa i konzervativnih modela, a osobito:

– sankcionirati i izbaciti diskriminatorne sadržaje iz udžbenika svih predmeta na temelju roda, spola, spolne orijentacije i rodnog identiteta, te sustavno educirati nastavnike/ce

– izmjestiti vjeronauk iz škola

– ukinuti diskriminaciju istospolnih parova u Obiteljskom zakonu i kolektivnim ugovorima.

{slika}

F. Borba protiv rodno uvjetovanog siromaštva, a osobito:

– uvesti hitne mjere protiv siromaštva, osobito samohranih majki i starijih žena

– graditi i jeftino iznajmljivati socijalne stanove

– jamčiti besplatno i dostupno školovanje.

{slika}

G. Očuvanje sustava posebnih pravobranitelja/ica, a osobito:

– očuvati institut Pravobranitelja/ice za ravnopravnost spolova.