U Hrvatskoj 18 posto građana ima problema s neplodnošću. Radosna vijest je da bi nakon 30 godina uskoro mogao ugledati svjetlo dana zakon kojim će se moći začeti doniranom jajnom stanicom ili spermijem.
No, prijedlog zakona nije došao ni pred Vladu, a već se vodi žestoka polemika, udruge su na nogama. Bračni parovi koji muku muče s neplodnošću moći će i u Hrvatskoj začeti doniranom jajnom stanicom i spermijem. No, ono što bi moglo umanjiti veselje je činjenica da će dijete s 18 godina moći pokucati na vrata biološkog roditelja. A od državnog registra moći ce dobiti ime i prezime. ‘Mislim da će to u velikoj mjeri odvratiti sve potencijalne donore. Iskustva iz drugih zemalja to pokazuju’, smatra Karmen Rivoseki-Šimić iz udruge Rode.
Medicinska oplodnja moći će se primijeniti samo na bračnim parovima, ali ne i na izvanbračnim partnerima ili ženama bez partnera. HZZO bi u potpunosti plaćao samo tri pokušaja medicinske oplodnje ženama u dobi do 38 godina. ‘Moglo bi se produžiti makar na pet postupaka. Sve više i više parova sve kasnije kreće u obranu neplodnosti i kasnije traže medicinsku pomoć’, dodaje dr. sc. Erden Radončić, specijalist ginekologije i porodništva.
SDP-ov prijedlog zakona koji nije prošao, dopuštao je zamrzavanje zametaka no HDZ-ov ne. ‘Za moju stranku život počinje danom začeća i mi po ovom zakonu ne dopuštamo zamrzavanje zametaka’, kaže ministar Milinović. ‘Zamrzavanje embrija uspješnost svakog pojedinačnog postupka diže za 10 posto’, objašnjava Rivoševski-Šimić.
I ukoliko su oba roditelja neplodna, donacija zametaka u tom slučaju, neće biti dopuštena. Zakon zabranjuje kloniranje i svako eksperimentiranje s jajnim stanicama. Kazne su od 6 mjeseci do pet godina zatvora te od 10 do 250 tisuća kuna.
Komentari:
Svim ženama dati pravo na oplodnju
Premda dio političkih stranka ima primjedbi na prijedlog zakona o medicinskoj oplodnji, ipak bi se moglo reći da su svi odahnuli jer će se konačno i taj segment zdravstva pravno regulirati.
Predlagačima se najviše zamjera to što je medicinska oplodnja ograničena na bračne zajednice, te što ta vrsta liječenja neplodnosti nije omogućena ženama bez partnera.
– Drago mi je da je vladajuća koalicija prihvatila SDP-ov prijedlog zakona o medicinskoj oplodnji s malim izmjenama – kaže saborska zastupnica SDP-a Milanka Opačić.
Naglašava da će SDP predložiti amandman jer smatraju da pravo na medicinsku oplodnju trebaju imati sve žene, dakle i one koje su u izvanbračnoj zajednici s obzirom na to da je takva zajednica izjednačena s bračnom.
– Mogućnost da dijete nakon 18. godine može saznati tko mu je biološki roditelj je dvojben jer će tako sigurno biti manje donora.
No, s druge strane, Deklaracija o pravima djeteta kaže da svako dijete treba znati tko mu jer roditelj pa to obvezuje i Hrvatsku – kaže Opačić.
– Ne znam zašto u Hrvatskoj i žene koje nemaju partnera ne bi mogle začeti medicinskom oplodnjom.
Taj bi dio trebao biti liberalnije reguliran u zakonu – smatra Vesna Pusić, predsjednica HNS-a. Upravo je taj dio zakona po njezinu mišljenju najsporniji pa će tijekom saborske rasprave na te članke zakona HNS podnijeti amandmane.
– Smatramo da su vrlo važni mehanizmi kontrole u cjelokupnom postupku te zaštita kako roditelja tako i djece od mogućih manipulacija i zloporaba – kaže Marijana Petir, predsjednica Kluba zastupnika HSS-a. (G. Jureško)
