Zelena akcija predstavila 'Deklaraciju za održivu Europu' i pozvala na glasanje

Građanke i građane itekako treba zanimati tko su članovi i članice Europskog parlamenta koji donose odluke o važnim propisima. U svjetlu trenutnih događanja u Europi i svijetu, sada je važnije nego prije da se izjasnimo tko će biti novi zastupnici i zastupnice u Parlamentu koji će odlučivati o ključnim EU politikama vezanima uz okoliš i društvo. Ususret predstojećim izborima za EU parlament, Udruge Zelena akcija i BIOM, u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj, na tribini pod nazivom “Važnost europskih izbora za okoliš i društvo” održanoj u Kući Europe 17. travnja 2019. predstavile su “Deklaraciju za održivu Europu za sve njene građane i građanke”.

“Deklaracija za održivu Europu” sadrži i okolišnu i društvenu komponentu te odgovara na pitanje “Kakvu Europu želimo?”. Ona naglašava kako budući saziv Europskog parlamenta, Europske komisije, kao i vlade država članica, trebaju prioretizirati sljedeća ključna pitanja: ambicioznu klimatsku akciju, učinkovito upravljanje prirodnim resursima, održive i zdrave prehrambene sustave, sudjelovanje civilnog društva, ravnopravnost i ljudska prava, snažnu socijalnu Europu te humani odgovor na migracije.

Budućim hrvatskim zastupnicima i zastupnicama u EU parlamentu Deklaracija postavlja osam zahtjeva:

Zalagati se da članice EU, pa tako i Republika Hrvatska, ubrzaju razvoj te naprave hitan zaokret u pravednu i održivu tranziciju prema 100% obnovljivoj opskrbi energijom. Obnovljivi izvori energije, poput sunca i vjetra, su čist i sve jeftiniji izvor energije te pomažu u borbi protiv energetskog siromaštva. Izuzetno je bitno da tranzicija u 100% obnovljivu energetiku podržava i podupire sudjelovanje i vlasništvo lokalne zajednice, odnosno građana i građanki, što ima višestruke pozitivne posljedice na zdravlje, okoliš i razvoj lokalne ekonomije.
Zalagati se za prestanak davanja javnih subvencija fosilnoj industriji, odnosno ulaganje novca poreznih obveznika_ca u štetne projekte na fosilna goriva (nafta, plin i ugljen).
Zalagati se i zagovarati zaustavljanje izgradnje okolišno, klimatski i ekonomski štetnih projekata, poput LNG terminala na otoku Krku, kao i svih daljnjih planova za istraživanje i eksploataciju nafte i plina, u skladu s Pariškim sporazumom i najnovijim znanstvenim nalazima Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC).
Ukazivati na važnost hitne implementacije nedavno izglasane Europske direktive o jednokratnoj plastici u nacionalno zakonodavstvo članica EU-a i provedbu mjera za smanjenje uporabe jednokratne plastike.
Zagovarati i podržavati uspostavu održivih lokalnih sustava recikliranja i kompostiranja (po uzroru na Prelog i Krk) kroz usmjeravanje dostupnih EU sredstava iz Operativnog programa Konkuretnost i kohezija na razinu jednica lokalne samouprave za izgradnju re-use centara, sortirnica, kompostana te postrojenja za reciklažu i inertiziranje ostatnog otpada prije odlaganja. Jedino se na taj način mogu ispuniti visoki ciljevi odvojenog prikupljanja i recikliranja zadani EU direktivom o otpadu.
U skladu s paketom cirkularne ekonomije donesenim na razini EU-a i preporukama Europske komisije Republici Hrvatskoj, zalagati se za odustanak od loših i štetnih rješenja u gospodarenju otpadom, poput planirane izgradnje regionalnih centara diljem RH poput već izgrađene Marinšćine i Kaštijuna koji su donijeli okolišne, zdravstvene i financijske štete.
Zagovarati dekarbonizaciju prometa do 2050. godine. S obzirom da emisije iz prometa i dalje rastu, hitno je potrebno preokrenuti trend, što znači da je nužno (među ostalim i adekvatnom ekonomskom politikom) što prije znatno ubrzati elektrifikaciju prometa kao i daljnji razvoj tehnologija za dekarbonizaciju zračnog i vodnog prometa.
Poticati obnovu željezničke infrastrukture i razvoj željezničkog prometa koji imaju veliku važnost u smanjenju utjecaja prometa na okoliš. Europska regulativa kontinuirano potiče liberalizaciju i deregulaciju željezničkih usluga. Kao rezultat, od nekoć jedinstvene i snažne tvrtke s kvalitetnom uslugom u Hrvatskoj sada imamo odvojene sustave koji ne dijele resurse i često međusobno ne surađuju. U kombinaciji s drastičnim i dugotrajnim izostankom ulaganja u infrastrukturu, željeznički promet u Hrvatskoj je na porazno lošoj razini. S druge strane, Njemačka, koja je bez obzira na europska pravila zadržala protekcionističku politiku nad svojim željeznicama, ima znatno kvalitetniji željeznički promet. U Europskom se parlamentu potrebno usprotiviti planovima koji vode u daljnju liberalizaciju ili čak privatizaciju željezničkih usluga.

Cijelu Deklaraciju može se pročitati ovdje.

Deklaraciju prati i trominutna informativna animacija izrađena u sklopu projekta Future of Europe, koja naglašava važnost glasanja na EU izborima iz perspektive okoliša i ljudskih prava.